DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 68 <-- 68 --> PDF |
mnogi će ih već sada nabaviti i s njima dočekati ozdravljenje drvne industrije, koje se već primiče. Ali autorov grijeh, grijeh prvih 20 strana, gdje nam biologiju šuma i fiziologiju drveta tumači sa nevjerovatnim, upravo grotesknim lajicizmom i nerazumijevanjem elementarnih osnova — taj se grijeh jedva dade iskupiti sa ostalih 40 strana, kojih sam sadržaj ukratko naveo. Pogrešno sam napisao »n am a tumači«, jer ne tumači on nama , nego »maloprodavaocima, činovnicima, početnicima, stolarima i tesarima«, a to je mnogo gore. Mnogo gore, jer će naobraženi šumar razumjeti, šta to znači »drvo deblja prema vani i prema unutri« (str. 18); eventualno će ga samo preneraziti lajička stilizacija, ali čitaoci, koji nemaju pojma o kambijalnom sloju, njegovoj ulozi i t. d., steći će sasma kriv pojam o karakteristici i načinu »debljanja« drva. Zato je ova (u osnovi ispravna) rečenica ovdje štetna. A šta ćemo tek reći o potpuno neispravnim tvrdnjama, kojih ima u knjizi sijaset? Meni je zaista stalo do toga, da ubijedim sve, koji o tome misle drukčije, da je za pisanje knjiga o nekim stvarima potrebno poznavanja tih stvari i da je pisanje be z toga poznavanja nedopustivo i štetno. Otud potječe malo veći obim ovoga prikaza. Neka samo čitalac zamisli, da je imenovan članom ispitne komisije za lugarski ispit i da mu lugarski pripravnik odgovara od riječi do riječi ovo: »Omorika treba vlažan zrak, pjeskovito tlo i mnogo sunca« (str. 11); »Jela voli svjetlo, pjeskovito tlo, oštar i vlažan zrak« (str. 12); »Po svojoj vrijednosti naš bor ne zaostaje ni za omorikom ni za jelom ... gorski je bor mnogo vrjedniji od dolinskog « (str. 12); »I korjen se sastoji iz mikroba i stanica« (str. 15); »Posljednji vanjski god zovemo bjelika, Splint« (str. 18); »Neprijatelj omorike je potkornjak (sušikar, Bostrychus typographus), kojih ima više vrsti... na sunčanoj strani, a na vrhu stabla zarije se pod koru ...« (str. 19). Mogao bih nastaviti ad infinitum, ali dosta je već nabrojeno, pa da i najblaži ispitivač obori kandidata, koji je pokazao ovakovo monstruozno neznanje u pogledu onoga, što piše. O. Kaufmann mogao bi ipak dati sebi malo truda, da zaviri u koju knjigu o šumarstvu. Time bi nas barem poštedio od ovakovog odgovora na vlastito pitanje: »zašto ima cniogorica iglice, a ne široko lišće kao bjelogorica?« Molim Vas, gospodine Haufmanne, u jelovoj šumi (to je cniogorica, zar ne?) dopire do tla više sunčanih zraka i »sunčane topline« nego u hrastovoj? Kesten (bjelogorica) više traži vapneno tlo nego crni bor? Autor kaže u predgovoru »Ove kratke upute nije sastavio naučenjak, već činovnik, kome je glavnim učiteljem praksa... držim zato, da sam našao pravi način i put, da se i oni najneupućeniji upute u toj struci... Nadam se, da ću moći uskoro izdati potpuniju knjigu, no što su ove bilješke«. I mi se nadamo, jer će se potreba takove knjige osjetiti veoma brzo. A nadamo se također, da će autor pisati samo o onome, što zna i što razumije, jer vjerujemo, da je praksa bila dobrim učiteljem g. Kaufmanna i da je g. Kaufmann bio dobar učenik tog učitelja. I uvijek će znati nadopuniti knjigu još novim i novim »industrijskim i trgovačkim (ali ne biološkim i fiziološkim!) bilješkama«. Teorije što manje! U njoj će autor neminovno griješiti. Latinske nazive (u koliko ih smatra potrebnim zadržati) treba dovesti u sklad sa Linnéom, Ehrhartom, Engelmannotn i dr. .loš se »pinus larix« dade podnijeti, ali »amerikanska borovina — borovica iuniperus communis sabinae« — nikako. Korektura knjige, izgleda, nije bila pomna. Zato ima i tu omaški, koijh će naravski nestati u drugom izdanju knjige. Autor će svakako prije toga drugog izdanja pažljivo pregledati knjigu. Ing. A. Panov. D. VESELI: KATEKIZAM O ŠUMARSKOJ BOTANICI, Sarajevo 1932., 160 str. džepnog formata sa 16 slika u tekstu. Primili smo nedavno pomenutu knjižicu, koju pisac namjenjuje šumarsko-tehničkom pomoćnom osoblju. Uz opis pojedinih vrsta drveća i grmlja donosi pisac kod 282 |