DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 55 <-- 55 --> PDF |
2) Uređaj za proizvodnju plina. Za dobivanje plina izvedeno je preko deset konstrukcija. Te mnogobrojne konstrukcije razlikuju se u detaljima. Ja donosim opis gazožena Mateco (prema opisu u Comptes-rendus), a to je gazožen, koji radi vodenom parom si. 1.). Iz rezervoara 1 pada preko lijevka 2 drvni ugalj u ognjište 6. Kroz sredinu dna ognjišta 9 ulazi smjesa zraka i vodenih para zagrijanih prolazom kroz cijev 19 i u međustijenom prostoru ognjišta 5. Razvijeni plin, tjeran strujom odozdo preko perforiranc stijene 7, odlazi u cijev 14 i 22, kojom se (voden u prostor za otprašivanje 24) ohladuje zagrijavajući smjesu uzduha i vodene pare, koja smjesa prolazi kroz cijev 21. U dijelu F (otprašivaču) cijev se naglo sužuje, a tim se povećava brzina plina, te kad ovaj zajedno s prašinom iziđe u prostor B, proslijedi preko otvora B i prostora D u cijev 25 prema praču (laveur), dok prašina (uslijed centrifugalne sile) zaostaje u 23. Plin preko cijevi 25 prolazi u IV kroz vodenu kupelj,, iz koje izlazi čist i hladan, te preko cijevi 46 odlazi spram motora. Uzduh za generator tjera se ventilatorom 20, a preko cijevi 28 prilazi k njemu vodena para iz malog rezervoara 27, koji se rezervoar zagrijava prolazom razvijenog plina kroz D. Potpuna aparatura teži oko 300 kg. Troši 1´2 kg drvnog uglja spram 1 1 benzina ili po 1 KS h oko 500 g uglja i 0T2 1 vode. 3) Dosadanji rezultati rada u pogledu drvnog uglja. Prema prije rečenom slijedi, da materijal za razvijanje upojnog plina treba da sadrži što veći % C. Naročito je to važno kod motornih vozila, gdje se nastoji svesti na minimum težina i obujam samog gazožena kao i goriva, odnosno omogućiti, da se s jednakom težinom goriva postigne što veće radno vrijeme. Nadalje se teži za što manjom količinom pepela i što manjom količinom prašine, koja struji razvijenim plinom prema otprašivaču, kako bi se ovome smanjile dimenzije (a po tome i težina) i kako bi se omogućila što manja potreba čišćenja otprašivača. Veća količina C povlači i manje katrana i> time olakšava sam postupak pranja. Zapitamo li se, kako stoje gornje težnje spram drvnog ugljena, odgovor (po g. Ch. Roux-u, ingénieur-conseil en thérmo-chimie) glasi, »da najbolji ugalj za gazožen jest drvni ugalj zbog velikog sadržaja na ugljiku, zbog male količine pepela i zbog njegove reaktivne moći, naročito kod proizvodnje vodenog plina« (str. 30 Buli.). Drvni ugalj nadalje »dozvoljava upotrebu gazožena najmanjih težina i primjenljivih za sva automobilska vozila« (Ch. Roux). U istom smislu izjavljuju se i prof. E. Dupon t i J. A 11 a r d (Comptes-rendus, 1930., str. 58). Na pitanje, koji je drvni ugalj bolji, da li onaj iz mekog drva ili onaj iz tvrdog, odgovori su razni. Qod. 1928. u Uvodu Bulletina grof G. d´Alviella , predsjednik orgaiiizatornog odbora kongresa i izložbe, navodi, da je ugalj johinog drva odličnih svojstava da posluži kao gorivo pogonskih motora i veli: »Čini se, da je bolji nego onaj hrastovog drva«. Naročito žestoko za ugalj mekog drva zauzeo se ing. Ch. Roux . On veli, da najbolji hrastov ugalj nije ga zadovoljio, i to zbog toga, što tvrdi ugalj ima manju reaktivnu snagu, a time je umanjena i brzina razvijanja plina, što nije ugodno, naročito kod gazožena malih kapaciteta, a to su oni na motornim vozilima. Nadalje naročito podvlači, da je njemu »ugalj mekog drva dao uvijek bolje rezultate nego onaj tvrdog.« Međutim se Roux-ova tvrdnja ne slaže s iskazima Šveđana L i n dmarck a (Comptes-rendus 1930.), kad veli, da su »u sjevernim zemljama ozbiljnije poteškoće zbog rlijetkosti drva najbolje kvalitete za gazožene, t. j . tvrdog drva. Drvo obične smreke sadrži mnogo smola i kiselina, te je potrebna naročita pažnja, da se izbjegne nepotpuno izgaranje i neprilične posljedice u motoru.« Donosim i mišljenje Dupont-a i A 11 a r d-a (Comptes-rendus, str. 58.), koje se doduše ne odnosi na drvni ugalj, već na samo drvo, ali ipak neće biti suvišno. Oni vele: »Prednost je goriva, koje se ne tare i koje je čisto, lakog rukovanja i daje plin velike kaloričke vrijednosti. 269 |