DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Hu = 30-4% (CO) + 25-7% (H2) + 85-6%´ (CH4) + 141-0% (C2 H4) u kgcal/m3


Ho = 30-4% (CO) + 30-4% (H,) + 957% (OH*) + 154-2% (C3 H») u kgcal/m3


Potreba količine upotrijebljene vodene pare i zraka za dobivanje plina mješanca
zavisi o temperaturi vod. pare, ali se kreće oko 2 m3 uzduha i oko 2 kg vodene pare
po kilogramu C. Također o tome ovisi i količina proizvedenog plina, koja se kreće
oko 5 m3 kg C (ugljika).


Način prilaženja uzduha (ili smjese vodene pare i uzduha) do užarenog dijela
goriva može biti dvojak. Uzduh može prići jednostavno kao kod obične peći, t. j . preko
pepelišta. U ovom slučaju razviti plin struji preko još neužarenog materijala. Drugi je
način, da se uzduh dovodi odozgora (ili sa strane) preko neužarenog materijala i razviti
se onda plinovi vode kroz pepelište u aparaturu za čišćenje (»a flamme renversée«
ili »la combustin renversée«). Prednost je drugog načina pred prvim, što pri prolazu
pljna kroz ognjište izgori u njemu nastali katran i što se može upotrijebiti lošije žeženi
drvni ugalj. Mana je pak, da s plinom odlazi više finog praha, koji također nije poželjan
ni za ventile ni za cilindar. Međutim mu je prednost znatnija od mane.


Plin dobiven na bilo koji način treba se još čistiti. Treba ga osloboditi rna i najmanjih
količina katrana i prašine. To je poglavlje bilo najteže kod primjene upojnog
plina drvnog uglja za motorna vozila, a kako je to pitanje danas riješeno, biće o tom
kasnije govora.


II. Upojni plin drvnog uglja za motorna vozila.
Povjesni pregled. Upotrijebiti upojni plin drvnog uglja za motorna vozila pokušalo
se prvo na motornim čamcima, zatim na kopnenim teretnim vozilima i pada u god.
1905. Prvi ozbiljnije provjeren pokušaj izveden je u Francuskoj travnja mjeseca 1910.
god. na autobusu pruge Montmartre-Place Saint-Michel. Ugodnost motora gonjenog
s benzinom nije silila ljude, da se dalje zabavljaju ovim problemom i da ga nastoje
riješiti sve do pod konac rata. Rat je pokazao, u kako se slabom položaja nalaze uvozne
zemlje benzina potrebnog za pogon motornih vozila, pa je potakao, da se potraže drugi
izvori energije. Tako god. 1917.—1918. Direction des Inventions (Direkcija Izuma) provodi
pokuse s vozilima na putu Paris—Rouen, a god. 1919. nastavlja slične pokuse
Société de moteurs a gaz et d´industrie mécanique.
Počam od god. 1922. radi se življe na tom polju. Te je godine po prvi put priređeno
izložbeno natjecanje kamiona. Ono je »iznenadilo i najžarče pobornike« (u pozitivnom
smislu), kako veli g. M. Théodor . Natječajna se izložba održala i naredna
godine, kad su kola prešla oko 1500 km po okolici Pariza i nastavila se 1925. god.
Ova je (god. 1925.) priređena u Blois-u zajedničkim silama s francuske i belgijske
strane. Qod. 1926. priređene su takve priredbe u Landes-u. Qod. pak 1927. provode
francuske vojne vlastf pokuse s kamionima opterećenim s oko 3 tone i ti su se kamioni
tjerani upojnim plinom drvnog uglja na pruzi od 35 km s usponom od 8—11% posve
dobro držali. Na faložbi u Rallye-u »polovica vozila bilo je snabdjeveno gazoženima
i
sva su vozila radila izvrsno« veli g. Ch. Rou x (Bulletin, god. 1928. str. 25).
God. 1928. priređuje Belgijsko središnje šumarsko udruženje (Société Centrale


Forestiere de Belgique — SCFdeB) veliku izložbu i natjecanje u Qrande-Éspinette-u uz
sudjelovanje belgijskih i francuskih stručnjaka i interesenata. Izneseno je nekoliko
predavanja i provođeni su pokusi. Sam rad bio je razdijeljen u sekcije. Prva sekcija
imala je zadaću, da pokaže pougljavanjc s pomoću metalnih prenosnih žežnica. Druga
sekcija bavila se pitanjem gazožena za drvni ugalj, primijenjenog u automobilistici,
motorima za vuču i industriji. Treća o primjeni strojeva kod šumskih radova, a četvrta


o ispitivanju primjene ostalih vegetabilnih goriva, naročito treseta (kojeg ima u Francuskoj
u znatnim količinama, te čini i pitanje za sebe).
Na kongresu od 1928. zaključeno je, da se održi god. 1930. međunarodni kongres
»šumskog plina« (»gaz de foret«). Rad oko pripreme toga kongresa preuzelo je SCFdeB.


267