DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Pogon s upojnim plinom zahtijeva veću, prostraniju i težu aparaturu nego pogon
s ostalim gorivima (benzin, kameno ulje I t. d.). Cijela se aparatura u francuskoj literaturi
i praksi naziva gazožen (gazogene), pa ću i ja za ovaj slučaj pridržati tu riječ.
Oazožen se sastoji u glavnom od dva dijela: od generatora plina i od aparature za
čišćenje razvitog plina (otprašivača, franc, dépoussier, te od prača ´ili franc, laveur).
U generatoru pod utjecajem visoke temperature i nedovoljnog pristupa uzduha dolazi
do nepotpunog izgaranja ugljika po formulama:


C + 02 = OOs + 97300 kgcal.
C02 + C = 2 CO — 381700 kgcal.


Temperatura se diže na oko 1000" C, a potrebna toplina proizvodi se prvo potpunim
izgaranjem drvnog uglja, a poslije toplinskom razlikom izvjesnih procesa. Kisik
potječe od uzdušne struje, koja prolazi generatorom. Na 1 kg (čistog) C potrebno je
oko 1 m3 (čistog) 0 ili oko 4´5 m3 uzduha. Iz tih se količina dobije oko 2 m3 CO ili
5 m3 upojnog plina.


Da se dobije neka slika o sadržaju C u drvnom uglju, donosim ove podatke:


Po Bergson-u bio bi sastav drvnog uglja prema načinu dobivanja ovaj:


Ugalj ima % temp eratura


dobiven u C H 0—N pepela pougljavanja
žežuicama (kopama) 90-36 2-74 5-72 l i preko 600° C
zidanim žežnicama (Ofenkohle) 84-18 3-32 11-72 l i 500° C
retortama 85-15 4-24 13-64 0-97 350° C


Ili po vrsti drva prema Juon -u (iz žežnica):


ima %


Drvni ugalj iz C H 0—N pepela


brezovine 87-84 2-94 8-83 1-22


smrekovine 88-12 2-53 8-14 1-21


jelovine 89-71 2-31 6-52. 1-46


Po Klason-u pak odgovarao bi za drvni ugalj iz žežnica posto tnj sastav od


80-8% C 3-8% H i 15-4% O.


Podataka o postotnom sastavu bukovog uglja nažalost nisam mogao naći u literaturi,
koja mi je bila na raspolaganje. U gornjem slučaju proizvodnje upojnog plina
upotrijebljen je suh uzduh i takav plin nazivaju Francuzi »gaz pauvre«, a Nijemci
»Luftgas«. Međutim se može u zajednici s uzduhom upotrijebiti (te se i upotrebljava)
ili vodena para ili voda u kapljevitom agregatnom stanju. Tada se gornjim reakcijama
pridružuje još i ova: H2 0 + C = CO + Ha — 28600 kgcal, te je tako proizvedeni
plin smjesa od »gaz pauvre« li vodenog plina i to u omjeru 3 : 1. To bi bio plin mješanac
(francuski »gaz demi-riche«, njemački Mischgas). Također nisam mogao naći
podatke za postotni sastav plina iz drvnog uglja pa za orijentaciju donosim postotni
sastav plina dobivenog iz koksa kamenog uglja (H e m m e 1 m a y e r: Ch. T.):


Vrst plina % vol H CO C02 CH4 N Kcal/m3
»Luftgas« 2-4 28 4-2 03 65 814—950
Vodeni plin 45—51 45—41 2—6 1-02 7—2 2500—2800


Prema tome je plin mješanac bogatiji na H, CO i CH4 ili termijskim aktivnim
sastavinama, jer prema L o s c h g e-u2 toplina izgaranja plina iznosi:


2 Ho predstavlja toplotu izgaranja, kad se pri ispuhu plinova sadržane vodene
pare potpuno kondenziraju, a Hu, kad vodene pare izlaze djelomice nekondenzirane.
Gornje formule vrijede za temperaturu od 0" C i pritisak od 760 m/m, a % se
odnosi na volumen.


266