DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 50 <-- 50 --> PDF |
tako gust, da zaguši svaku biljku, niklu iz sjemena. Kadi toga treba voditi proredu u donjem etažu, kojom će se odstranjivati sva loše uzrasla stabla. Proredom postizavamo ovo: 1. U šumi ostaju samo najljepše razvijena stabalca, kojima više ništa ne smeta, da se dalje još ljepše razvijaju; 2. biljkama, niklim iz sjemena dana je mogućnost razvoja; 3. sav sitni materijal iza prorede ostaje na tlu; to je dobro fizikalno i kemijsko gnojivo, te će ujedno štititi tlo od insolacije, dok se sastojina iza prorede potpuno ne sklopi; 4. poslije prorede moguće je prolaziti kroz sastojine. što do sada nije moguće radi prevelike gustoće. Time je omogućen bolji nadzor nad šumom i olakšano mjerenje krupnih stabala, što je sada skopčano sa velikim teškoćama. Gornji etaž, nadstojna stabla, uopće ne treba dirati. Ona su najljepši ukras šume i nema ih mnogo. Mogu se vaditi tek ona, koja se počinju su&´t´i ili su toliko ozlijeđena, da postoji opasnost vjetroloma. Ovim jednostavnim mjerama,, čuvanjem gornjeg etaža i proredom u donjem etažu, nadamo se, da ćemo podignuti kvalitet sastojine i pojačati proizvodnu snagu tla. Radi studiranja prorede postavljeno je na raznim mjestima 14 primjernih ploha veličine 500—1000 m2. Ukupna njihova površina iznosi 1 ha. Na toj površini izvršila se proreda. Stabalca rastu po više njih, i preko desetak, iz jednog panja. Proreda se vršila tako, da se na svakom panju ostavilo 2—3, a kadšto i više najbolje uzraslih stabalaca. Pri tom se pazilo, da se sklop previše ne prekine. Svakako poslije prorede dođe nešto sunca na zemlju, ali će ona kroz 2—3 godine biti zaštićena mrtvim pokrovom razasutih grančica i lišća, a dok ovo sve listrune, sklop će se popuniti. Proredu treba vršiti ljeti, da se oslabi izbojna snaga, kako ne bi nove mladice štetno uplivale na rast preostalih stabala. Na 1 ha primjernih ploha dobilo se 48´5 prm. drva, te 2.000 komada trkalja za vinograd. Drvo je slagano do 3 cm. debljine, a prema tamošnjem, običaju u duljini od 0-60 m. Pretvoreno u kubičnu mjeru, na 1 ha je izrađeno 15 m3 drveta. Takova proreda moći će se izvesti na kojih 40 ha, tako da će se dobiti oko 600 m3 drveta. Za proređivanje 1 ha, te za izradu i slaganje drva utrošeno je 274 radnih sati, odnosno 30 nadnica. To je veoma mnogo i to s razloga, što se radilo na vrlo malim površinama i sa velikom pažnjom. Kod normalnog rada dovoljno je 15 do 20 nadnica po 1 ha. Predviđa se, da se na cijeloj površini izvrši proreda u 5 godina. Da li će poslije 5 godina biti proreda opet potrebna, ne možemo za sada reći, jer još nemamo nikakvoga iskustva sa proredivanjem u takovim šumama. Vjerojatno se će onda morati već voditi račun o svakom stablu, te svake godine obilaziti sjekirom cijelu šumu i oslobađati stabla iz sjemena, a nepravilna, ozlijeđena i rdavo izraštena stabla odstranjivati. Gospodarska osnova razlikovaće se od uobičajene forme, te ne će propisivati nikakovih etata niti gospodarskih mjera vezanih na prostor i vrijeme. Njezina je zadaća, da dade tačan ,i detaljan opis i inventar šuma, te pouzdanu podlogu, da se može pratiti razvitak šume. U tu svrhu potrebno je izbrojiti sva nadstojna stabla, a radi jednostavnosti uzeta su sva stabla iznad 16 cm prsnog promjera. Trebaće voditi tačno evidenciju o svem posječenom materijalu, tako da se poslije izvjesnog broja godina kod ponovne inventarizacije bude moglo pouzdano ustanoviti, koliko je šuma napredovala u masi, debljini i visini. Šuma je prirodnim međama — putevima, uvalama i grebenima — razdijeljena u 5 okružja. To su stalno ograničene jedinice, kojih se granice nemaju mijenjati. Pojedina okružja dijele se u čestice, koje nemaju stalan karakter. U osnovi za svako okružje osniva se po jedan arak. Na prvoj strani arka, u gornjem lijevom kutu, nalazi se nacrt okružja, u kom su ucrtane sve čestice. Na desnoj strani upisana je površina i to: cijelog okružja, šumom obraslog tla, površine čistina i neplodnog tla. Zatim se navodi ekspozicija i visina nad morem. U donjoj polovici dolazi opis tla i sastojina. 264 |