DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1933 str. 39 <-- 39 --> PDF |
dena — tek je zadnjih godina na toj površini posječeno nekoliko stabala. Međutim su kod izbrajanja stabala na primjernoj plohi uzeti u obzir i panjevi te nekolicine posječenih stabala, tako da se mogla dobiti točna slika prirodno uravnotežene nedirnute smrekove sastojine prašumskog karaktera. Nadmorska visina, u kojoj leži ta sastojina, iznosi 1050 metara. Izbrajanjem stabala na primjernoj plohi br. 5, velikoj 0*5 ha, dobiveni su podaci o broju stabala u pojedinim debljinskim razredima (pregled 8). Predočimo li ovu raspodjelu stabala grafikonom (si. 2), dobivamo izravnjanjem iSDrekidanih linija izrazitu binomsku krivulju sličnu onoj, kakovu je dr. M i 1 e t i ć našao za bukove sastojine na Velikoj Javornici (Vidi Š. L. 1930., s. 113 slika 11). Još ie ona sličnija onima, koje su na đene za hrast kitnjak i ariš (Vidi Š. L. 1930., s. 336, si. br. 39 i 40). Iz činjenice, da i smreka na ovim staništima (u nadmorskoj visini od 1050 m) formira sastojine, koje s obzirom na broj stabala u pojedinim debljinskim razredima imaju izrazitu binomsku strukturu, zaključujem, da je ona u Gorskom Kotaru postala vrst drva, koja zahtijeva ne samo više nego i razmjerno mnogo svijetla. U svakom pak slučaju mnogo manje podnosi zasjenu i od bukve i od jele. To je također jedan od važnih uzroka, što su je ove dvije vrste gotovo svuda potisnule. Tako u jasenačkom polju, a i drugdje u čistim sklopljenim smrekovim sastojinama, nailazimo gotovo isključivo na jelov pomladak, dok opet u bukovim sastojinama sa rijetkim smrekovim stablima rijetko ili uopće ne nalazimo smrekovog pomlatka, tako da iz tih sastojina nestaju i zadnje smreke. (Nastavit će se — A suivre). SAOPĆENJA ZAŠTITA BRESTOVIH ŠUMA U VEZI SA SUŠENJEM BRESTOVIH STABALA. Unazad više od 10 godina (od 1919. god.) opaža se u šumama Evrope i Sjev. Amerike sušenje brestovih stabala. Kako se to sušenje opaža i u našim šumama, potrebno je, da mu se posveti puna pažnja. Za vlasnike šuma važno je znati, da li se i— odnosno koje se preventivne mjere mogu preduzeti u svrhu obrane od takvog sušenja, kako bi već kod samog podizanja i njege šuma mogli s obzirom na brestova stabla udešavati svoj rad. Institut za naučna šumarska istraživanja poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Beogradu izdao je nedavno publikaciju »Bolest brestova u slavonskim šumama« (Beo grad 1933., 31 stranica, 6 slika), koju je napisao g. Dr. Petar Dorđević, profesor uni verziteta. U toj raspravi priklanja se g. pisac rezultatima onih istraživalaca (Pape 1924, Brusoff 1925, Falk 1926), koji drže, da je uzročnik (primarni) bolesti brijestova bakterija Micrococcus ulmi, odnosno nazvana po prof. Dordeviću Bacillus ulmi. To svoje mišljenje potkrepljuje g. pisac i vlastitim istraživanjima, koja su — kako on ističe — u glavnom imala zadaću, da oprovrgnu gledište one najnovije literature (Schwarz 1922., Wollenweber 1928.), u kojoj se ističe, da je uzrok sušenju brijestova gljiva Graphium ulmi. U svojim zaključcima o suzbijanju ove zaraze kod brijestova navodi g. pisac, da se bakterije, od kojih obole brestova stabla, nalaze i na tlu, na kojem rastu zara ženi brijestovi. Bakterije prodiru u stabla na razne ozlede,, bilo na deblu, bilo na gra nama ili grančicama. Ovdje dolaze u obzir ozlede od kola, od potkornjaka (koji mogu 253 |