DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ni došao do izražaja, jer su ugovori već 1925. mijenjam opet na štetu šume i na štetu gospodarenja sa šumama. I ako je odmah poslije rata došlo barem u stilizaciji ugovora do izvjesnog efektivnog napretka u iskorišćavanju šuma s obzirom na šumsko- uzgojne momente, ipak nije bilo jednog jasnog cilja gospodarenja. O kontinuitetu etata. o kontinuitetu prihoda kao da se nije uopće vodilo računa. Neprodana područja, za koja se moglo reći, da fungiraju kao neka rezerva i koja su mogla u nekoj prelaznoj fazi nadomjestiti odnosno dopuniti snižene etate i snižene prihode, bila su ubrzo prodana. Radi toga se sa sigurnošću mora očekivati, ako ne vakuum u godišnjim etatima i prihodima, a ono svakako jedna perioda sa tako sniženim godišnjim etatima i tako sniženim prihodima, da prema sadašnjim gotovo iščezavaju. A ta činjenica morala se već ranije uočiti i o njoj povesti strogo računa pri prodaji još slobodnih područja. Gotovo sve slobodne raspoložive mase. u koliko nijesu bile opterećene servitutnim pravima drvarenja seoskog stanovništva, bile su angažovane dugoročnim ugovorima, izuzevši mase, koje su bile rezervisane za snabdijevanje malih domaćih pilana ili ostavljene na slobodno raspolaganje eraru. A toga je bilo malo. Groš etata i prihoda bio je dakle, a i sada je još vezan baš za dugoročne ugovore. Prema tome su raspoložive drvne mase iz dugoročnih ugovora morale odrediti opseg i način gospodarenja. Zadaća iskorišćavanja imenznih kompleksa netaknutih šuma već u samom početku sigurno nije bila laka, ali se moralo započeti, jer je trebalo novaca. Troškove naglog razvoja okupiranih zemalja morale su snositi one same. Bivša uprava nije za taj razvoj žrtvovala ništa, a najmanje novčana sredstva. Zato se odmah i bacila na iskorišćavanje velikog prirodnog bogatstva, u prvom redu šuma i rudnog blaga. Šume su većim dijelom nosile karakter prašuma sa posve nepoznatim prihkama o prirastu. Pojavio se problem iskorišćavanja ogromnih drvnih zaliha prašuma. Principi nauke o uređivanju šuma nijesu se mogli direktno primijeniti na ove šume sa mnogo prestarjehh stabala enormnih dimenzija. Nastojalo se, da se ove šume jačim zahvatom sječa što prije dovedu u normalnije stanje, a tek onda da se počnu uređivati po principima nauke o uređivanju šuma. Možda se ova zadaća i nije mogla drugačije riješiti nego izdavanjem ogromnih područja u dugogodišnji zakup. Državna uprava sa svojom neelastičnom administracijom, koja odviše bazira na nepovjerenju, teško bi sama riješila ovu zadaću iskorišćavajući šume u vlastitoj režiji. Mase su bile za takav rad preogromne. Osim toga bi ovakav rad iziskivao velik broj stručnog šumarskog i komercijalnog osoblja, nadalje ogromne kredite za investicije i jednu naročitu organizaciju rada. Svi su ovi faktori tako ogromnih dimenzija, da je teško zamisliti, da bi državna uprava sama mogla uspješno riješiti ovu zadaću. Odabrani put iskorišćavanja šuma putem dugoročnih ugovora bio je jako riskantan, jer od jačeg zahvata sječa do sječa eksploatatorskih nije daleko. A sve su prilike govorile, da do ovakih eksploatatorskih sječa mora doći,, pa je i došlo. To su diktirale oskudne saobraćajne prilike, dovučeni veliki kapitali, bojazan za dovučene kapitale, nagli razvoji okupiranog i docnije anektiranog područja, koji je iziskivao horendna novčana sredstva, grandiozna i većim dijelom sterilna eksperimentisanja bivše uprave i t. d. 165 |