DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 6 <-- 6 --> PDF |
panje dugoročnih ugovora. Poslovanje u vlastitoj režiji nije tom prilikom bilo odmah obustavljeno, ali je bilo postepeno restringirano. Nova se područja za iskoriščavanje u vlastitoj režiji nijesu otvarala, iskorišćavanje otvorenih područja primicalo se polagano (radi nestašice raspoloživih drvnih masa) svome kraju ili su se preostale raspoložive drvne mase predavale firmama na iskoriščavanje putem dugoročnih ugovora. Iskoriščavanje državnih šuma putem dugoročnih ugovora bilo je dakako mnogo jednostavnije i nije iziskivalo nikakvih novčanih žrtava za investicije. Kako je s vremenom iskoriščavanje šuma dugoročnim ugovorima preotelo maha, razvio se u tom pogledu ubrzo jedan specifički sistem sa svim svojim manama, koje i danas opterečuju naše šumarstvo. Sječe su se u ugovornim područjima u početku vodile na osnovu brzih okularnih procjena. Docnije su sastavljeni i kompletni eksploatacioni planovi. Ali se tih planova, što se tiče sječe raspoloživih drvnih masa, nije nikada strogo pridržavalo. Ispuštajući iz vida šumsko-uzgojnu stranu sječa, vodene su, uslijed favoriziranja stranih firmi i samog sistema, gole sječe na večim površinama i na večim nadmorskim visinama, prekoračivane su intenzitete sječa predviđene i određene elaboratima, vračalo se opetovano sa sječama u sastojine, kroz koje je sječa več prošla, samo da se firmama poveća drvna masa. Sječe su tako posve poprimile čisto eksploatacioni karakter. Ako su osim toga počinjene mjestimice još i veće grješke u doznaci stabala, ako je sječom starih stabala uništen podmladak, odnosno ako su satrta tanja stabla, ako je vjetar izvalio ono nekoliko ostavljenih sjemenjaka, nastale su vandalske devastacije. Ovako posve devastiranih sastojina ima u većoj ili manjoj mjeri, sad na većim sad na manjim površinama, gotovo u svakom ugovornom području. A^ještački pošumiti devastirane sastojine bilo je fizički) več nemoguće radi ogromnih površina. Elaboratima propisani etati za pojedina područja nijesu se kraj´ takvog gospodarenja održavali. Još se manje vodilo računa o sveukupnom etatu šuma na tadanjem području Bosne i Hercegovine. 0 tome se i nije moglo voditi računa, jer općinske šume (baltalici) nijesu bile izdvojene i jer ni sve servitutima neopterećene šume nijesu bile proci´enjene. Kao jedina protuteža prejakom zahvatu sječa stajala su još´ neprodana područja šuma, koja su fungirala kao neka rezerva, i ako im ta zadaća nije pripisivana. Bivša bi uprava sigurno i ta područja bila prodala, da je našla kupca i da se nije bojala kritike bosanskog sabora, koji je gospodarenje sa šumama oštro i veoma često napadao. Tako su ova područja sačuvana do poslije rata. Nova je uprava preuzela predratne dugoročne ugovore, a i sistem iskoriščavanja putem dugoročnih ugovora, .. su se prvih godina poslije rata prilike malo poboljšale. Nastojalo se, da se nedostaci u uzgojnom pogledu uklone iz predratnih dugoročnih ugovora. Dugoročni ugovori bili su razriješeni i odmah obnovljeni sa izmijenjenom stilizacijom, koja je 0 uzgojnom momentu, a time i o održavanju šuma, više vodila računa. Pravi razlog razrješavanju i obnovi starih ugovora bio je, radi izmijenjenih valutarnih prilika, finansijske prirode. Poboljšanje u uzgojnom smjeru teklo je tek paralelno sa pomenutim glavnim razlogom obnove ugovora. Ovaj efektivni napredak u načinu gospodarenja sa šumama, koje su se iskorišćavale putem dugoročnih ugovora, nije u praksi gotovo. 164 |