DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 50 <-- 50 --> PDF |
će u našoj budućnosti posvećivati osobitu pažnju. Poimanje našeg naroda u ovom pravcu, a specijalno u pogledu racionalnog podizanja i gajenja šuma, razvija se na žalost dosta sporim tempom. Tek tu i tamo izbije ponešto nade, da će u tome ipak nastupiti preokret na bolje. U vezi s time upala mi je u oči bilješka donesena u Jugostovenskom Lloj-´du od 20´. XI. 1932. br. 261 pod naslovom »Štete od koza u šumama«. U toj bilješci istaknuto je, kako j.e novim zakonom o šumama od 1929. god. bilo zabranjeno puštanje koza u šumu na pašu. Narod je međutim u mnogimi krajevima primio tu zabraiui vrlo teško i zatražio, da so ona dokine. Izmjenom zakona ii 1930. god. to je i učinjeno. U pomenutoj bilješci navodi se nadalje: »Međutim u posljednje vrijeme i sam narod ])očeo je da uvida, koliko je racionalnije gajiti drugu vrstu stoke, a ne koze, koje pored ostalih nedostataka upropašćuj u i šume. Općina Ljnti Dolac kod Mostara, u jednom siromašnom i krševitom kraju naše države, zaključila je svojom inicijativo m, da se na državnom zemljištu na njenom teritoriju zabrani ispaša koza. Ovo nije ni prvi ni jedini slučaj, da napredniji seljaci u Hercegovini iz vlastit e pobud e ukidaju gajenje koza, a na njihovo mjesto iivode krupniju stoku i ovce, koje šumi nanose manje štete, a uz tp daju mnogo veće prihode nego koze. U srezu Ljubuškom već je nekoliko općina ukinul o gajenje koza, te se u tim krajevima već danas opaža napredak u šumskom gospodarstvu kao i u ekonomiji dotičnih sela.« Pomenuta je bilješka od naročitog značenja. Samospoznaja stanovnika hercegovačkog krša, koliku štetu našem narodnom« gospodarstvu nanose koze, koje su — kako je još god. 1866. kazao .. Šulek — »prave tarišum«« i -alik su dobročintu, koji dvaput više uzima nego daje, od velike je važnosti za naše prilike. Nadamo se, da će se u tu samospoznaju ugledati i ostali naši krajevi, te da ćemo u tom pogledu konačno krenuti stopama naprednijih naroda. Ing. Milan Anić. IZ UDRUŽENJA STUDENATA ŠUMARSTVA ŠUMARSKO PLESNO VEČE. Udruženje studenata šumarstva na sveučilištu u Zagrebu priredilo je 14. siječnja 1933. god. u svim prostorijama Hrv. glazb. zavoda svoju tradicionalnu priredbu »Šumarsko plesno veće«. Već dug niz godina priređuju studenti šumarstva svoje zabave, te se one ubrajaju medu najljepše i najposiećenije zagrebačke priredbe. 1 ovogodišnja priredba mladih šumara nije zaostala za prošlogodišnjima. Prostorije Hrv. glazb. zavoda bile su krcate otmjenom publikom. Zabava je započela kratkim biranim programom, u kojem je nastupila gđica Đ. Milink´ović, te uz pratnju gđice Mikulić vrlo lijepo otpjevala pjesmu Biničkog »Da su meni oči Tvoje« i Lhotkinu »Žena muža za buču prodala«. Zatim je g. Z. Sir svojim ugodiiim glasom otpjevao od Baranovića »Mrtvi lugar« i Lhotkinu »Tamna noći«. U plesnom dijelu programa nastupila je članica baleta Hrv. narodnog kazališta gđica Lya Skr.vgin, te je uz pratnju odličnog The Bingo Boys jazza otplesala nekoliko vrlo uspjelih plesova, a na oduševljeni pljesak publike morala je neke i ponoviti. Ples je započeo »Seljančicom«, koju je poveo dekan polj. šum. fakulteta g. Ing. dr. Šolaja s gdom dir. Qrunwalda, a prihvatio g. Dr. Petračić s gdom nadsavj. Hradila i mnogi drugi. Nakon toga nastavio se ples i dok su mladi plesali, stariji su se povukli k stolovima. Zabavu su posjetili predstavnici naših najviših prosvjetnih institucija, zatim predstavnici šum. staleža i naše industrije. Spominjemo g. rektora hrv. sveučilišta Dr. A. Bazalu, dekana polj. šum. fak. g. Ing. dr. Šolaju, gg. profesore Dr. Petračiča, Dr. Škorića, Dr. Tavčara, Dr. Soštarić-Pisačića, Dr. Neidharda, zatim gđu ing. Verlić 208 |