DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 5 <-- 5 --> PDF |
s njime dirljivim i lijepim govorom pomenuti potpredsjednik istaknuvši požrtvovan njegov rad kao šumara, kao patriote i kao brižnog oca obitelji. Nadgrobnih oproštaja bilo je i od strane Jugoslovenskog sokolskog društva u Zagrebu, zatim od strane Jadranske straže, podružnica Zagreb, a i od strane ličnih prijatelja pokojnikovih u Zagrebu i van Zagreba. Odar pokojnikov bio je okićen bezbrojem vijenaca. Pokojni .... pošao je na vječni počinak smiren — znajući, da je izvršio po najboljoj mogućnosti svoju dužnost kao stručnjak, kao čovjek i kao roditelj. Oplakuju ga uz suprugu sinovi (Bogoslav, kapetan fregate i komandant Jugoslovenske podmorničke flote, zatim Vladimir, kapetan 1. klase zagrebačkog pješadijskog puka) i dvije kćerke. Neka je trajan pomen medju šumarima pokojnom Rudolfu Erny-u, a njegovoj plemenitoj duši pokoj vječni. D. Hradil. Ing. ROM. SARNA VKA (BEOGRAD) : ISTICANJE DUGOROČNIH UGOVORA I SMANJIVANJE ETATA U BOSANSKIM ŠUMAMA (L´EXPIRATION DES CONTRATS A LONGUE DUREE ET L´ AFFAIBLISSEMENT DES REVENUS FORESTIERS EN BOSNIE) Dugoročni ugovori na području sadašnje Direkcije šuma u Sarajevu i Banjoj Luci rezultat su jedne žestoke borbe oko načina iskorišćavanja državnih šuma u l^osni i Hercegovini, koja se vodila koncem 90-tih i početkom 900-tih godina. Iskorišćavanje državnih šuma putem dugoročnih ugovora i iskorišćavanje njihovo u vlastitoj režiji bila su dva stanovišta, koja su stručnjake onda podvojila u dva neprijateljska tabora i dovela do ogorčenih okršaja. Pisali su se opsežni referati za referatima, finansijski stručnjaci sastavljali su proračune i bilanse, dokazivalo se, napadalo i branilo i —^ pobjedu odnese iskorišćavanje šuma putem dugoročnih ugovora, i ako je poslovanje u vlastitoj režiji bilo zauzelo lijepe razmjere. Iskorišćavalo se u glavnom bukovo i crnogorično drvo, jelika i omorika (smrčika). Crnogorično drvo izrađivalo se gotovo samo u valjke, dok se bukovo drvo u ogromnim količinama palilo u čumur za željezaru u Varešu ili su se cijepali pragovi za bosanske željeznice. Cijepale su se također velike količine šubija, a osim toga i dužice i vesla. Stanovište, da šume treba iskoriščavati putem dugoročnih ugovora, nije moglo odmah da iskoristi svoju pobjedu. Velike su firme duže vre mena oklijevale latiti se posla, nešto radi političkog stanja (okupirano područje), a nešto i radi tehničkih poteškoća, naročito oko izvoza drveta iz ogromnih ugovornih područja do oskudne mreže državnih željeznica. I^irme su se postepeno, i ako docnije bržim tempom, odlučivale na skla 16 S |