DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Pisac se služio naročito francusliom literaturom, ali nije mimoišao ni njemačku, švajcarsku i švedsku literaturu. Tako pored imena Ouinier, Parde, Hickel, Bagneris, Jolyct, Huffel i Fron nalazimo imena: Engler, Busse, Reuss, Schotte i t. d. Sa svoje strane — prikazujući ovu dobru knjigu profesora Poskina, koja spada svakako među prvoklasna djela šumarske literature — milo nam je, da napomcnemo, da je prof. Poskin naš znanac i naš prijatelj. On je ljeti 1930. prošao dobar dio naše otadžbine.^ Dr. Josip Balen. RUDOLF STEPANEK: PRAKTIČNO KUNIĆARSTVO. Sarajevo 1932. Dobili smo knjigu Rudolfa Stepaneka, Sarajevo, Na mejdanu ul. 13, koja je nedavno izašla iz štampe. Knjiga obraduje sva pitanja kunićarstva i uzgoja kunića i to ne samo za početnike, već i za starije kunićarc. Sva su tumačenja objašnjena ilustracijama, kojih ima preko 50. Cijena knjige je 25 dinara, a dobiva se u knjižarama ili kod pisca, koji ju je izdao u vlastitoj nakladi. VRTNI KALENDAR za god. 1933. izašao je. Izdalo ga je zagrebačko Hortikulturno društvo. Format džepni. Opseg 128 strana. Cijena Din 12.—, pouzećem Din 17.—. Sadržaj kalendara obasiže sve grane vrtlarstva, to jest cvjećarstvo, voćarstvo, povrćarstvo, vrtnu arhitekturu, zaštitu korisnih ptica, tamanjenje vrtnih štetočinja, te su potanko i stručno protumačene sve radnje, koje se pojedinog mjeseca izvode u vrtu. Članci su iz pera naših najistaknutijih stručnjaka, kao što su gg. sveuč. prof. Dr. Vale Vouk, prctstojnik Botaničkog instituta, Dr. Zdravko Arnold, Ing. Ciril Jeglič, Ing. Nikola Šerman, Dr. Br. Hergula i t. d. Kalendar je uredio u ime društva prof. Stjepan Pirnat. Naručuje se kod »Uprave Vrtnog Kalendara«, Zagreb, Goljak 22a. BILJEŠKE .JOŽ NEŠTO O PAŠI KOZA U ŠUMAIMA. Paša koza u šumama i štete, koje odatle nastaju u narodnom gospodarstvu, riaglašavane su dovoljno u našoj stručnoj literaturi. Poznato je, da su nestajanje i devastaciju šuma u okolici mnogih naših naselja u velikom dijelu prouzrokovale baš koze. One odgrizaju i brste miadice na drveću, uslijed čega šume sve to više kržljave. Štete od brštenja naročito se očituju u vrletnim kraškim predjelimia, gdje koze odgrizanjem mladica uništavaju šumsko drveće, koje je ondje priroda podizala kroz dugi niz godina. Međutim osim šteta od brštenja dolaze napose u obzir i štete, koje nastaju zimi kresanjem´ brsti, a ljeti kresanjem lisnika u svrhu prehrane koza. Sve se ovo može ubrojiti medu razloge, zbog kojih kod nas ima mnogo površina, koje su u statistici iskazane kao šume, a u stvari one ne nose obilježje šuma ni po tormi, a još manje po vrijednosti. Šumarska nastojanja, koja su poduzimana u ovom pravcu, nisu do sada u glavnom, donijela posvuda vidnijih rezultata. Svijest o pravoj, ekonomskoj važnosti šuma ka« da je u velikom- dijelu naše otadžbine još u snu. Progres narodnog napretka sastoji se u pridizanju raznih privrednih grana, i to prema lokalnim prilikama dotičnoga kraja. Uz pridizanje poljoprivrede, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva, uz promicanje trgovine, obrta i industrije, pa uz podizanje turizma i dr. usko je vezano i pridizanje šumarstva. Svim tim pitanjma trebat " Poskin »Les futaies de Chene dc Slavonie« — BuUetin de la Societe centrale forcstiere de Belgique, 1´931. 307 |