DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Sabiranje, trušenje, čuvanje i promet šumskim sjemenom, pa priijremia zemljišta za sjetvu, vrijeme sjetve, potreba na sjemenu, sama sjetva, pokrivanie sjemena — sve je to raspravljeno sa puno pažnje i mnogo stvarnih podataka. Istaknuta je sjetva osjetljivih vrsta, kojima treba pružiti pri sjetvi naročitu zaštitu, bilo da ih sijemo sa izvjesnom vrsti žitarica (sa zobi ili ječmom)´ ili sa druffim vrstama drveća ili da ili uzgajamo pod zaštitnom sastojinom. U poglavlju četvrtom izloženo je pošumljavanje sadnicama . Dadene su karakteristike sadnica iz samonika i sadnica -iz rasadnika i prikazan jg sa svestranom pažnjom rad u rasadnicima. O sadnji sadnica na terenu daje nam pisac svestrana obavještenja: o vremenu, kad treba izvoditi sadnju, o načinu sadnje i o potrebnom broju sadnica, obraćajući specijalnu pažnju naročito važnijim vrstama drveća. U poglavlju petom izložene su mjere, koje treba preduzeti u mladim sastojinama — kulturama, da se osigura pun uspjeh: popunjavanje, pročišćavanje, plij,;v- Ijenjc, suzbijanje šteta od golomrazice, životinja i t. d. U šestom poglavlju izloženo je pitanje o pošumljavanju golijeti u BelgiJT. l´u su izložene karakteristike, belgijskih golijeti — pješčana područja, često i sa živim pijeskom, kadikad močvarna, kao ona u predjelu Campine, tereni škriljaca, krečnjački tereni, pa golijeti Ardeima. Za svako od ovih područja — pored stanišnili karakteristika — navodi pisac vrste drveća, koje daju uspjeh, a navodi i način pošumljavaui.i i sve drugo, što je s time u vezr. U četvrto m dijel u izlaže pisac, kako treba postupati sa sastojinom, da otui može dati najbolje koristi. Tu je prije svega pitanje regeneracije šume, osiguranje potrajne proizvodnje prirodnim i ručnim putem. Treba najuže povezati iskorišćavanic (sječu) šume sa njezinom regencracijom. Drugi je momenat odgajanja sastojine. .. su kulturne mjere, koje treba da prate sastojinu za vrijeme njezinog čitavog života — od sjetve do žetve. U vezi tih općih zasada, koje su razrađene u prvom poglavlju ovoga diiela, izlaže nam pisac u zasebnim poglavljima postupak sa visokim, niskim i srednjim s a s t o j i n a m a. S obzirom na velik procenat srednjih šuma u Belgiji posvećena je ovima jednaka pažnja kao i ostalim uzgojnim oblicima. Pitanje regeneracije visokih, niskih i srednjih šuma, pitanje valjanog odgoja liočevši od popunjavanja (kompletiranja) pa do proreda razrađeno je jasno i pregledno kako s obzirom na općenite principe, što ih je šumarska nauka utvrdila, tako i s obzirom na vrste drveća, koje dolaze u pojedinim uzgojnim oblicima. Pet i di o ove knjige sadrži ukratko, što je potrebno za uređenje sastajina, za određenje drvne mase, za prodaju i za iskoriščavanje sastojina. Navedeni sa i glavniji momenti iz zaštite šuma. Knjiga profesora Poskina pisana je lakim stilom; materija je veoma pregledno razdijeljena i obrađena sa najvećom pažnjom. U tekstu se nalazi lijep broj slika — većinom fotografija koje mnogo doprinose, da i inače jasni tekst biva još dokumentovaniji. Slike su većinom sa staništa Belgije, jer je i samo djelo, iako na široj podlozi, pisano u prvom redu, da zadovolji potrebama Belgije — kako se to vidi iz uvoda, koji je napisao gen. direktor N. 1. Crahay. Međutim to ne smeta, da djelo dobije i šire značenje, jer su navodi precizni i dokumentovani. Po svojoj kompoziciji djelo je puno originalnosti. Malo je stručnih djela, koja bi take lijepu obuhvatila prilike zemlje, kojoj su namijenjena, a koja pored toga mogu da budu dragocjena i za druge zemlje, kao što je ova knjiga prof. Poskiiui. Ovako jasno može da piše samo čovjek, koji ne samo dobro pozna materiju, nego i gleda na šumu uopće, a napose na šumu svoje otadžbine, sa razumijevanjem i ljubavlju. :206 |