DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ovo je poglavlje ilsutrovano veoma uspjelim jasnim i instruktivnim slikama češera, sjemenki, lišća, izbojaka, odraslih sastojina i kultura. Drug i di o sadrži poglavlje o šumi i o sastojinama kao o organizmima, koji su sastavljeni od velikog broja živih bića, koja žive u zajednici. Sastojitiom smatra pisac zajednicu velikog broja drveća, s kojima se postupa na određen način. U šumi može da bude raznih sastojina — od jedne i od više vrsta drveća, jednodobnih i raznodobnih. Pisac ulazi u detaljne značajke sastojina s obzirom na sklop, na humus, na prizemnu floru i na unutrašnju strukturu. U trećem dijelu raspravljeno je ručno p o š u ml j a v a n j e i p o š u m1 j a V a n j e g o 1 i h t c r e n a. Tu pisac prije svega obraća detaljniju pažnju izboru vrsta drveća naglašavajući, da je to pitanje i složeno ir osjetljivo, jer pogrješke, koje pri tome nastanu, osjećaju se za vrijeme dugoga niza godina. Razrađeno je pitanje staništa, definitivnih i prelaznih sastojina — sve u vezi sa specijalnim priliikama oi Belgiji, gdje su za pošumljavanje ostavljena doista samo slabija zemljišta, dok je bolja zauzela poljska privreda. Medu vrstama drveća, koje mogu doći u obzir pri podizanhi definitivnih sastojina, navodi naročito vrste P. silvestris, P. maritima i uigra, Picea excclsa, Larix europea, Populus canadensis, 0. rubra. Rob. pseudoacacia, Castanea ves´ca. Uvode se i Pseudotsuga Douglasii, P. corsica, Larix japonica i druge. U pogledu ras a pisac naglašava njihovo značenje, a o tome onda detaljnije govori u poglavlju o šumskom sjemenu. Značenju mješovitih sastojina obraća veliku pažnju, kao važnom sredstvu, da se osiguraju sastojim mnoge dobre strane. S obzirom na potrebe Belgije pisac ističe, da je kultivato´.ova zadaća pronaći one vrste drveća, koje će biti najpodesnije, da se dođe do cilja, t. j . da se zadovolji potreba u pogledu proizvodnje tehničkog drveta, da se šumom ublaže posljedice od vremenskih nepogoda, da se zadovolje potrebe režima vode, estetike, higijenskih prilika i t. d. S obzirom na vlasnike šuma ističe pisac, da šuma u vlasništvu javno-pravnih tijela treba da služi općem interesu, šuma u privatr.om vlasništvu treba da služi što boljem ukamaćenju kapitala, koji su u šumi. Detaljno raspravlja pisac o sjetvi i o sadnji dajući razloge, kad je opravdano jedno, a kad drugo. U drugom poglavlju nalazimo razrađeno pitanje o pripremnim radovima za ručno pošumljavanje, t. j . o uređenju prilaznih putova, uklanjanju prejake vlažnosti, obrađivanju (pripremanju) zemljišta, dubrenju i vezanju terena. Svi su navodi u vezi sa prilikama u Belgiji. U trećem poglavlju izlaže nam pisac p o š u m!l j a v a n j e sjetvom., Ka rakteristike šumskog sjemena — čistoća, klijavost, energija kliiavosti, uporabna vri jednost šumskog sjemena — obrađene su jasno i pregledno. Skrenuta je pažnja na kontrolu šumskog sjemena, da bi proveniencija bila što bolje zagaratitovana. Za odre đivanje klijavosti napominje mehaničke i fiziološke metode. U vezi toga nalazimo tu podatke o težini sjemena, o čistoći, o postotku klijavosti i o uporabnoj vrijednosti važnijih vrsta drveća, a naročito su istaknuti podaci o sjemenu vrsta P. silvestris, P. uigra var. austriaca i Picea excelsa s obzirom na staništa Belgije. U zasebnim odjeljcima pisac ističe razne utjecaje na kvalitet šumskog sjemena — utjecaj staništa, težine i veličine sjemenki i češera, starosti sjemcnjaka, zrelosti češera i sjemenki, te utjecaj raznih mutacija. U vezi s time iznosi mišljenja o prirodnoj i umjetnoj selekciji šumskog sjemena. Važno je, što pisac pri tome naglašava, da je selekcija u šumskom gospodarstvu spora, da traži mnogo strpljivosti — kao i uopće sav rad šumara = kultivatora. koji treba mnogo vremena, da rezultat dođe do izražaja. Posao oko selekcije, ističe pisac, treba da obavljaju naročite institucije, koje imaju na raspolaganje trajna i materijalna i naučna pomagala. 205 |