DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Belgiija je zemlja, gdje industrija i poljska privreda potiskuju u velikoj mjeri pitanja, koja se odnose na šumarstvo. Međutim to nije uvijek opravdano, jer 1 šume igraju jednu od važnijih uloga doprinoseći mnogo prosperitetu raznih privrednih grana. Generalni direktor naglašava, da je ipak iz dana u dan sve bolje u pogledu shvataiija važnosti šuma i da tome mnogo doprinose i administracija i udruženja za propagandu, medu kojima je od najveće važnosti Centralno belgijsko šumarsko udruženje. Zahvaljujući radu i nastojanju tih ustanova sve se više cijeni blagotvorni utjecaj šuma na opće higijenske prilike, na klimu i na režim voda. Međutim se ne uvažava u dovoljnoj mjeri ekonomska važnost šume — .... šuma daje mnoštvo veoma korisnih proizvoda, koje nije moguće s druge strane nadomjestiti. Šume u Belgiji zauzimaju gotovo petinu površine, 5—600.000 ha. U privatnim je rukama oko dvije trećine svih šuma. Belgija je uvozna zemlja s obzirom na drvo. Uvozi drveta godišnje u vrijednosti od preko pola miljardc franaka. Medu uvezenim artiklima stoji drvo i njegovi proizvodi na 3. ili 4. mjestu. U vezi toga generalni direktor šuma pozdravlja ovaj rad profesora Poskina, jer će on pomoći, da se popravi priraštaj u belgijskim šumama a pomoći će i unapređivanje dosadanjih metoda u šumskom gospodarstvu Belgije. Prelazeći na samo djelo prof. Poskina moram najprije istaktruti, da je pisac podijelio šume u dvoje. Prvo su šume za proizvodnju, drugo su zaštitne šume. Ali pisac naglašava pri tom, da šume mogu imati i jednu i drugu značajku. Prije svjetskoga rata imala je Belgija šuma u površini od 521.215 ha, t. j . 177% od ukupne površine; od toga je bilo visokih šuma lišćara 8%, visokih šuma četinara 38%, niskih šuma 21%, a srednjih šuma 38%. Belgija pokriva jedva jednu četvrtinu potrebe na drvetu iz svojih šuma. U vezi s time pisac je postavio i cilj šumarske politike u Belgiji: Čuvanje šuma, a onda maksimalna proizvodnja najkorisnijeg drvnog materijala, u prvom redu pošumljavanjem neplodtiih terena i amelioriranjcm šuma, koje postoje. Knjiga sadrži pet dijelova: I. Vrste drveća; II. šuma i sastojine; III. ručno pomlađivanje i pošumljavanje golih zemljišta; IV. postupak sa Suriiama; V. Uređenje, iskorišćavanje i zaštita šuma. Nas naročito interesuju prva četiri dijela, koja "obuhvataju materiju iz podizanja i njegovanja šume (do 384. stranice), peti je dio (385—431 stranice) dodan više zbog opće orijentacije. U prvo m dijel u govori pisac o elementima, koji čine sastojine, a to su razne vrste šumskog drveća. Naglašava, da je od velike potrebe dobro poznavanje tih vrsta, ako hoćemo realan uspjeh od njihovog uzgajanja. Navodi i izvjesne strane vrste — jedno s razloga, što daju koristan materijal, drugo što su sa botaničkog gledišta od interesa, a treće što služe i za ukras. Činjenica, da mnogo privatnih vlasnika uzgaja obilje egzota, bila je naročitim razlogom, što je pisac egzotama obratio veliku pažnju. Ovaj je dio raščlanjen u dva poglavlja: U prvome su navedeni izvjesni elementi potrebni za radove u šumskom gospodarstvu uopće, a napose za radove kultivatorne. Tako navodi karakteristike stabla, debla, krune, grana, žilja, panja i pripanjka, a onda karakteristike staništa i njegovih faktora — klime, zemljišta i položaja. Ne mimoilazi ni ostale elemente, koji su od važnosti za upoznavanje sastojine, t. j . navodi karakteristiku priraštaja, strukturu sastojine, karakteristiku habitusa, sklopa, odnose prema svjetlosti, podmlađivanju i tome slično. U drugom´ poglavlju daje pisac općenitu klasifikaciju vrsta drveća, a onda i monografske podatke o glavnim vrstama. Zasebno tretira četinare, a zasebno hšćare dajući podatke o glavnim morfološkim karakteristikama, habitusu, žilju, staništu, sklopu etc. — sve s obzirom na prilike u Belgiji. 204 |