DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 45 <-- 45 --> PDF |
za god. 1931. i 1932.; Schmidt Josip, Koprivnica, Din 100.— za god. 1933.; Šusteršić .Tanko, Delnice, Din 100.— za god. 1933.; Šepa Bogdan, Petrinja, Din 50i.— za .. poli;. 1932. i 50.-^ za 1. polg. 1933.; Urbas .lanko, Ogulin, Din 100.— za god. 1932.; Vučković Milaii, Županja, Din 100.— za god. 1933.; Dr. Vajda Zlatko, Ogulin, Din lOi).— za god. 1933.; llić Nikola, Vojni Križ, Din 100.— za god. 1934.; Mihaldžić Vidoje, Garešnica, Din 50.— za 1. polg. 1932.; Vuković Lazar, Oštrelj, Din 100,— za god. 1932.; Levaković Ante, Zagreb, Din 100.— za god. 1933.; Drcmil Osliar, Zagreb, Din 100.— za god. 1932.; Šustić Josip, Zagreb, Din 100.— za god. 1933.; Staničić Dane, Zagreb, Din, 100.— za god. 1932.; Sulimanović Drago, Lev. Varoš, Din IDO.— za god. 193.1; 2upan Josip, Rudopoljc, Din 100. za god. 1932. Uplata članova pomagača: lirska Ivan, Karlovac, Din 50.— za god. 1933.; Vasilić Vojin, Mitrovica, Din 60.- - za god. 1933. i upis; Dučić Milaii, Doboj, Din 60.— za god. 1933. i upis; Kreč Franjo, Zagreb. .. ,30.— za 11. polg. 1932.; Popović Momčilo, Mali Idjoš, Din 25.— za I. polg. 1983.; Matić Vasilije, Sušak, Din 50,— za god. 1930; Drljević Vukosav, Kolašin, Din 60.— za god. 1933. i upis; Vjatkin Igor, Zagreb, Din 50.— za god. 1933.; Cokl Martin, Zagreb, Din 30, - za 1. polg. 19,».; Šetinc Aute, Brezice, Dm 100.— za god. 1930. i 1931.; Devide Vladimir, Zagreb. Din 30.— za 1. polg. 1933.; Eić Nikola, Zagreb, Din 50.— za god. 1933.; Dorčić Dragomir, Zagreb, Din 30.— za I. polg. 1933.; Oodek Ivan, Zagreb, Din 50.— za god. 1932.; Dajić Matija, Zagreb, Din 50.— za god. 1933.; Mutavdžić Milan, Zagreb, Din 60.— za god. 1933. i upis; Brkljačić Nikola, Zagreb, Din 30.— za II. polg. 1932.; Kostić Melodije, Zagreb, Din 60.— za god. 1983. i upis; Alikalfič Fazlija, Praha, Din 50.— za god. 1933.; Jovetić Radivoj Ferićanci, Din 110.— za god. 1932. 1933. i upis. Uplata za pretplatu na Šumarski List u mjesecu januaru god. 1933.: Kr. Direkcija šuma Vinkovci, Din 999.— za Direkciju i njenih 9 šumskih uprava; Destilacija drva, Teslić, Din 50.— za 1. polg. 1933.; Šumska uprava Bohinjska Bistrica, Din 99.— za god. 1932.; Direkcija šuma Bjelovar, Din 100.— za god. 1932.; Drach industrija drva, Caprag, Din 50.— za 1. polg. 1933.; Dohodarstveni ured kneza Odelscalchi, Ilok, Din 100.— za god. 1933.; Zubovič Jovan, Banja Luka, Din 50.— za 1. polg. 1933.; Šum. ured drž. dobra Belje, Kneževo, Din 100.— za god. 1933.; Računovodstvo Direkcije šuma, Ljubljana, Din 49.— za- 1. polg. 1933.; Direkcija drž. rudarskih preduzeča, Sarajevo, Din lOO,— za god. 1932.; Miller Jaroslav, Uherčice, Din 50, - za II. polg. 1932. KNJIŽEVNOST A. POSKIN, TRAITE DE SVLVICULTURE, QEMBLOUX—PARIŠ, 1926., Biblioteque Agronomique Belge — No 5., 439 str. 8" Komite profesora visoke škole u Qembloux postavio je sebi godine 1924. zadatak, da izdavanjem potrebnih djela iz fitotehnikc i zootehnike doprinese što više intenzifikaciji proizvodnje svoje zemljo, koja je pretrpjela veoma mnogo za vrijeme svjetskoga rata.^ Ova knjiga profesora Poskina ima da udovolji toj zadaći s obzirom na podizanje i njegovanje šuma, koje su također mnogo stradale za vrijeme rata. U predgovoru, koji je irapisao generalni direktor šuma N. I. Crahay, nalazimo obavještenja, koja nam daju izvjesne poglede na šumarske prilike u Belgiji, a onda i na ovaj rad. Iz toga predgovora vadimo ovo:-" ^ Avant-Propos du Comite Directeur de le Bibliothe´aue Agronomique Belg u istoj knjizi. - Ibidem: Preface. 303 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Belgiija je zemlja, gdje industrija i poljska privreda potiskuju u velikoj mjeri pitanja, koja se odnose na šumarstvo. Međutim to nije uvijek opravdano, jer 1 šume igraju jednu od važnijih uloga doprinoseći mnogo prosperitetu raznih privrednih grana. Generalni direktor naglašava, da je ipak iz dana u dan sve bolje u pogledu shvataiija važnosti šuma i da tome mnogo doprinose i administracija i udruženja za propagandu, medu kojima je od najveće važnosti Centralno belgijsko šumarsko udruženje. Zahvaljujući radu i nastojanju tih ustanova sve se više cijeni blagotvorni utjecaj šuma na opće higijenske prilike, na klimu i na režim voda. Međutim se ne uvažava u dovoljnoj mjeri ekonomska važnost šume — .... šuma daje mnoštvo veoma korisnih proizvoda, koje nije moguće s druge strane nadomjestiti. Šume u Belgiji zauzimaju gotovo petinu površine, 5—600.000 ha. U privatnim je rukama oko dvije trećine svih šuma. Belgija je uvozna zemlja s obzirom na drvo. Uvozi drveta godišnje u vrijednosti od preko pola miljardc franaka. Medu uvezenim artiklima stoji drvo i njegovi proizvodi na 3. ili 4. mjestu. U vezi toga generalni direktor šuma pozdravlja ovaj rad profesora Poskina, jer će on pomoći, da se popravi priraštaj u belgijskim šumama a pomoći će i unapređivanje dosadanjih metoda u šumskom gospodarstvu Belgije. Prelazeći na samo djelo prof. Poskina moram najprije istaktruti, da je pisac podijelio šume u dvoje. Prvo su šume za proizvodnju, drugo su zaštitne šume. Ali pisac naglašava pri tom, da šume mogu imati i jednu i drugu značajku. Prije svjetskoga rata imala je Belgija šuma u površini od 521.215 ha, t. j . 177% od ukupne površine; od toga je bilo visokih šuma lišćara 8%, visokih šuma četinara 38%, niskih šuma 21%, a srednjih šuma 38%. Belgija pokriva jedva jednu četvrtinu potrebe na drvetu iz svojih šuma. U vezi s time pisac je postavio i cilj šumarske politike u Belgiji: Čuvanje šuma, a onda maksimalna proizvodnja najkorisnijeg drvnog materijala, u prvom redu pošumljavanjem neplodtiih terena i amelioriranjcm šuma, koje postoje. Knjiga sadrži pet dijelova: I. Vrste drveća; II. šuma i sastojine; III. ručno pomlađivanje i pošumljavanje golih zemljišta; IV. postupak sa Suriiama; V. Uređenje, iskorišćavanje i zaštita šuma. Nas naročito interesuju prva četiri dijela, koja "obuhvataju materiju iz podizanja i njegovanja šume (do 384. stranice), peti je dio (385—431 stranice) dodan više zbog opće orijentacije. U prvo m dijel u govori pisac o elementima, koji čine sastojine, a to su razne vrste šumskog drveća. Naglašava, da je od velike potrebe dobro poznavanje tih vrsta, ako hoćemo realan uspjeh od njihovog uzgajanja. Navodi i izvjesne strane vrste — jedno s razloga, što daju koristan materijal, drugo što su sa botaničkog gledišta od interesa, a treće što služe i za ukras. Činjenica, da mnogo privatnih vlasnika uzgaja obilje egzota, bila je naročitim razlogom, što je pisac egzotama obratio veliku pažnju. Ovaj je dio raščlanjen u dva poglavlja: U prvome su navedeni izvjesni elementi potrebni za radove u šumskom gospodarstvu uopće, a napose za radove kultivatorne. Tako navodi karakteristike stabla, debla, krune, grana, žilja, panja i pripanjka, a onda karakteristike staništa i njegovih faktora — klime, zemljišta i položaja. Ne mimoilazi ni ostale elemente, koji su od važnosti za upoznavanje sastojine, t. j . navodi karakteristiku priraštaja, strukturu sastojine, karakteristiku habitusa, sklopa, odnose prema svjetlosti, podmlađivanju i tome slično. U drugom´ poglavlju daje pisac općenitu klasifikaciju vrsta drveća, a onda i monografske podatke o glavnim vrstama. Zasebno tretira četinare, a zasebno hšćare dajući podatke o glavnim morfološkim karakteristikama, habitusu, žilju, staništu, sklopu etc. — sve s obzirom na prilike u Belgiji. 204 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ovo je poglavlje ilsutrovano veoma uspjelim jasnim i instruktivnim slikama češera, sjemenki, lišća, izbojaka, odraslih sastojina i kultura. Drug i di o sadrži poglavlje o šumi i o sastojinama kao o organizmima, koji su sastavljeni od velikog broja živih bića, koja žive u zajednici. Sastojitiom smatra pisac zajednicu velikog broja drveća, s kojima se postupa na određen način. U šumi može da bude raznih sastojina — od jedne i od više vrsta drveća, jednodobnih i raznodobnih. Pisac ulazi u detaljne značajke sastojina s obzirom na sklop, na humus, na prizemnu floru i na unutrašnju strukturu. U trećem dijelu raspravljeno je ručno p o š u ml j a v a n j e i p o š u m1 j a V a n j e g o 1 i h t c r e n a. Tu pisac prije svega obraća detaljniju pažnju izboru vrsta drveća naglašavajući, da je to pitanje i složeno ir osjetljivo, jer pogrješke, koje pri tome nastanu, osjećaju se za vrijeme dugoga niza godina. Razrađeno je pitanje staništa, definitivnih i prelaznih sastojina — sve u vezi sa specijalnim priliikama oi Belgiji, gdje su za pošumljavanje ostavljena doista samo slabija zemljišta, dok je bolja zauzela poljska privreda. Medu vrstama drveća, koje mogu doći u obzir pri podizanhi definitivnih sastojina, navodi naročito vrste P. silvestris, P. maritima i uigra, Picea excclsa, Larix europea, Populus canadensis, 0. rubra. Rob. pseudoacacia, Castanea ves´ca. Uvode se i Pseudotsuga Douglasii, P. corsica, Larix japonica i druge. U pogledu ras a pisac naglašava njihovo značenje, a o tome onda detaljnije govori u poglavlju o šumskom sjemenu. Značenju mješovitih sastojina obraća veliku pažnju, kao važnom sredstvu, da se osiguraju sastojim mnoge dobre strane. S obzirom na potrebe Belgije pisac ističe, da je kultivato´.ova zadaća pronaći one vrste drveća, koje će biti najpodesnije, da se dođe do cilja, t. j . da se zadovolji potreba u pogledu proizvodnje tehničkog drveta, da se šumom ublaže posljedice od vremenskih nepogoda, da se zadovolje potrebe režima vode, estetike, higijenskih prilika i t. d. S obzirom na vlasnike šuma ističe pisac, da šuma u vlasništvu javno-pravnih tijela treba da služi općem interesu, šuma u privatr.om vlasništvu treba da služi što boljem ukamaćenju kapitala, koji su u šumi. Detaljno raspravlja pisac o sjetvi i o sadnji dajući razloge, kad je opravdano jedno, a kad drugo. U drugom poglavlju nalazimo razrađeno pitanje o pripremnim radovima za ručno pošumljavanje, t. j . o uređenju prilaznih putova, uklanjanju prejake vlažnosti, obrađivanju (pripremanju) zemljišta, dubrenju i vezanju terena. Svi su navodi u vezi sa prilikama u Belgiji. U trećem poglavlju izlaže nam pisac p o š u m!l j a v a n j e sjetvom., Ka rakteristike šumskog sjemena — čistoća, klijavost, energija kliiavosti, uporabna vri jednost šumskog sjemena — obrađene su jasno i pregledno. Skrenuta je pažnja na kontrolu šumskog sjemena, da bi proveniencija bila što bolje zagaratitovana. Za odre đivanje klijavosti napominje mehaničke i fiziološke metode. U vezi toga nalazimo tu podatke o težini sjemena, o čistoći, o postotku klijavosti i o uporabnoj vrijednosti važnijih vrsta drveća, a naročito su istaknuti podaci o sjemenu vrsta P. silvestris, P. uigra var. austriaca i Picea excelsa s obzirom na staništa Belgije. U zasebnim odjeljcima pisac ističe razne utjecaje na kvalitet šumskog sjemena — utjecaj staništa, težine i veličine sjemenki i češera, starosti sjemcnjaka, zrelosti češera i sjemenki, te utjecaj raznih mutacija. U vezi s time iznosi mišljenja o prirodnoj i umjetnoj selekciji šumskog sjemena. Važno je, što pisac pri tome naglašava, da je selekcija u šumskom gospodarstvu spora, da traži mnogo strpljivosti — kao i uopće sav rad šumara = kultivatora. koji treba mnogo vremena, da rezultat dođe do izražaja. Posao oko selekcije, ističe pisac, treba da obavljaju naročite institucije, koje imaju na raspolaganje trajna i materijalna i naučna pomagala. 205 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Sabiranje, trušenje, čuvanje i promet šumskim sjemenom, pa priijremia zemljišta za sjetvu, vrijeme sjetve, potreba na sjemenu, sama sjetva, pokrivanie sjemena — sve je to raspravljeno sa puno pažnje i mnogo stvarnih podataka. Istaknuta je sjetva osjetljivih vrsta, kojima treba pružiti pri sjetvi naročitu zaštitu, bilo da ih sijemo sa izvjesnom vrsti žitarica (sa zobi ili ječmom)´ ili sa druffim vrstama drveća ili da ili uzgajamo pod zaštitnom sastojinom. U poglavlju četvrtom izloženo je pošumljavanje sadnicama . Dadene su karakteristike sadnica iz samonika i sadnica -iz rasadnika i prikazan jg sa svestranom pažnjom rad u rasadnicima. O sadnji sadnica na terenu daje nam pisac svestrana obavještenja: o vremenu, kad treba izvoditi sadnju, o načinu sadnje i o potrebnom broju sadnica, obraćajući specijalnu pažnju naročito važnijim vrstama drveća. U poglavlju petom izložene su mjere, koje treba preduzeti u mladim sastojinama — kulturama, da se osigura pun uspjeh: popunjavanje, pročišćavanje, plij,;v- Ijenjc, suzbijanje šteta od golomrazice, životinja i t. d. U šestom poglavlju izloženo je pitanje o pošumljavanju golijeti u BelgiJT. l´u su izložene karakteristike, belgijskih golijeti — pješčana područja, često i sa živim pijeskom, kadikad močvarna, kao ona u predjelu Campine, tereni škriljaca, krečnjački tereni, pa golijeti Ardeima. Za svako od ovih područja — pored stanišnili karakteristika — navodi pisac vrste drveća, koje daju uspjeh, a navodi i način pošumljavaui.i i sve drugo, što je s time u vezr. U četvrto m dijel u izlaže pisac, kako treba postupati sa sastojinom, da otui može dati najbolje koristi. Tu je prije svega pitanje regeneracije šume, osiguranje potrajne proizvodnje prirodnim i ručnim putem. Treba najuže povezati iskorišćavanic (sječu) šume sa njezinom regencracijom. Drugi je momenat odgajanja sastojine. .. su kulturne mjere, koje treba da prate sastojinu za vrijeme njezinog čitavog života — od sjetve do žetve. U vezi tih općih zasada, koje su razrađene u prvom poglavlju ovoga diiela, izlaže nam pisac u zasebnim poglavljima postupak sa visokim, niskim i srednjim s a s t o j i n a m a. S obzirom na velik procenat srednjih šuma u Belgiji posvećena je ovima jednaka pažnja kao i ostalim uzgojnim oblicima. Pitanje regeneracije visokih, niskih i srednjih šuma, pitanje valjanog odgoja liočevši od popunjavanja (kompletiranja) pa do proreda razrađeno je jasno i pregledno kako s obzirom na općenite principe, što ih je šumarska nauka utvrdila, tako i s obzirom na vrste drveća, koje dolaze u pojedinim uzgojnim oblicima. Pet i di o ove knjige sadrži ukratko, što je potrebno za uređenje sastajina, za određenje drvne mase, za prodaju i za iskoriščavanje sastojina. Navedeni sa i glavniji momenti iz zaštite šuma. Knjiga profesora Poskina pisana je lakim stilom; materija je veoma pregledno razdijeljena i obrađena sa najvećom pažnjom. U tekstu se nalazi lijep broj slika — većinom fotografija koje mnogo doprinose, da i inače jasni tekst biva još dokumentovaniji. Slike su većinom sa staništa Belgije, jer je i samo djelo, iako na široj podlozi, pisano u prvom redu, da zadovolji potrebama Belgije — kako se to vidi iz uvoda, koji je napisao gen. direktor N. 1. Crahay. Međutim to ne smeta, da djelo dobije i šire značenje, jer su navodi precizni i dokumentovani. Po svojoj kompoziciji djelo je puno originalnosti. Malo je stručnih djela, koja bi take lijepu obuhvatila prilike zemlje, kojoj su namijenjena, a koja pored toga mogu da budu dragocjena i za druge zemlje, kao što je ova knjiga prof. Poskiiui. Ovako jasno može da piše samo čovjek, koji ne samo dobro pozna materiju, nego i gleda na šumu uopće, a napose na šumu svoje otadžbine, sa razumijevanjem i ljubavlju. :206 |