DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 45     <-- 45 -->        PDF

za god. 1931. i 1932.; Schmidt Josip, Koprivnica, Din 100.— za god. 1933.; Šusteršić
.Tanko, Delnice, Din 100.— za god. 1933.; Šepa Bogdan, Petrinja, Din 50i.— za .. poli;.
1932. i 50.-^ za 1. polg. 1933.; Urbas .lanko, Ogulin, Din 100.— za god. 1932.; Vučković
Milaii, Županja, Din 100.— za god. 1933.; Dr. Vajda Zlatko, Ogulin, Din lOi).— za god.
1933.; llić Nikola, Vojni Križ, Din 100.— za god. 1934.; Mihaldžić Vidoje, Garešnica,
Din 50.— za 1. polg. 1932.; Vuković Lazar, Oštrelj, Din 100,— za god. 1932.; Levaković
Ante, Zagreb, Din 100.— za god. 1933.; Drcmil Osliar, Zagreb, Din 100.— za god.
1932.; Šustić Josip, Zagreb, Din 100.— za god. 1933.; Staničić Dane, Zagreb, Din,
100.— za god. 1932.; Sulimanović Drago, Lev. Varoš, Din IDO.— za god. 193.1; 2upan
Josip, Rudopoljc, Din 100. za god. 1932.


Uplata članova pomagača: lirska Ivan, Karlovac, Din 50.— za god. 1933.; Vasilić
Vojin, Mitrovica, Din 60.- - za god. 1933. i upis; Dučić Milaii, Doboj, Din 60.— za god.
1933. i upis; Kreč Franjo, Zagreb. .. ,30.— za 11. polg. 1932.; Popović Momčilo,
Mali Idjoš, Din 25.— za I. polg. 1983.; Matić Vasilije, Sušak, Din 50,— za god. 1930;
Drljević Vukosav, Kolašin, Din 60.— za god. 1933. i upis; Vjatkin Igor, Zagreb, Din
50.— za god. 1933.; Cokl Martin, Zagreb, Din 30, - za 1. polg. 19,».; Šetinc Aute,
Brezice, Dm 100.— za god. 1930. i 1931.; Devide Vladimir, Zagreb. Din 30.— za 1.
polg. 1933.; Eić Nikola, Zagreb, Din 50.— za god. 1933.; Dorčić Dragomir, Zagreb, Din
30.— za I. polg. 1933.; Oodek Ivan, Zagreb, Din 50.— za god. 1932.; Dajić Matija, Zagreb,
Din 50.— za god. 1933.; Mutavdžić Milan, Zagreb, Din 60.— za god. 1933. i upis;
Brkljačić Nikola, Zagreb, Din 30.— za II. polg. 1932.; Kostić Melodije, Zagreb, Din
60.— za god. 1983. i upis; Alikalfič Fazlija, Praha, Din 50.— za god. 1933.; Jovetić
Radivoj Ferićanci, Din 110.— za god. 1932. 1933. i upis.


Uplata za pretplatu na Šumarski List u mjesecu januaru god. 1933.: Kr. Direkcija
šuma Vinkovci, Din 999.— za Direkciju i njenih 9 šumskih uprava; Destilacija
drva, Teslić, Din 50.— za 1. polg. 1933.; Šumska uprava Bohinjska Bistrica, Din 99.—
za god. 1932.; Direkcija šuma Bjelovar, Din 100.— za god. 1932.; Drach industrija
drva, Caprag, Din 50.— za 1. polg. 1933.; Dohodarstveni ured kneza Odelscalchi, Ilok,
Din 100.— za god. 1933.; Zubovič Jovan, Banja Luka, Din 50.— za 1. polg. 1933.; Šum.
ured drž. dobra Belje, Kneževo, Din 100.— za god. 1933.; Računovodstvo Direkcije
šuma, Ljubljana, Din 49.— za- 1. polg. 1933.; Direkcija drž. rudarskih preduzeča,
Sarajevo, Din lOO,— za god. 1932.; Miller Jaroslav, Uherčice, Din 50, - za II. polg. 1932.


KNJIŽEVNOST


A. POSKIN, TRAITE DE SVLVICULTURE, QEMBLOUX—PARIŠ, 1926.,
Biblioteque Agronomique Belge — No 5., 439 str. 8"
Komite profesora visoke škole u Qembloux postavio je sebi godine 1924. zadatak,
da izdavanjem potrebnih djela iz fitotehnikc i zootehnike doprinese što više intenzifikaciji
proizvodnje svoje zemljo, koja je pretrpjela veoma mnogo za vrijeme svjetskoga
rata.^
Ova knjiga profesora Poskina ima da udovolji toj zadaći s obzirom na podizanje
i njegovanje šuma, koje su također mnogo stradale za vrijeme rata.
U predgovoru, koji je irapisao generalni direktor šuma N. I. Crahay, nalazimo
obavještenja, koja nam daju izvjesne poglede na šumarske prilike u Belgiji, a onda
i na ovaj rad. Iz toga predgovora vadimo ovo:-"


^ Avant-Propos du Comite Directeur de le Bibliothe´aue Agronomique Belg
u istoj knjizi.


- Ibidem: Preface.
303




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Belgiija je zemlja, gdje industrija i poljska privreda potiskuju u velikoj mjeri
pitanja, koja se odnose na šumarstvo. Međutim to nije uvijek opravdano, jer 1 šume
igraju jednu od važnijih uloga doprinoseći mnogo prosperitetu raznih privrednih grana.
Generalni direktor naglašava, da je ipak iz dana u dan sve bolje u pogledu shvataiija
važnosti šuma i da tome mnogo doprinose i administracija i udruženja za propagandu,
medu kojima je od najveće važnosti Centralno belgijsko šumarsko udruženje. Zahvaljujući
radu i nastojanju tih ustanova sve se više cijeni blagotvorni utjecaj šuma na
opće higijenske prilike, na klimu i na režim voda. Međutim se ne uvažava u dovoljnoj
mjeri ekonomska važnost šume — .... šuma daje mnoštvo veoma korisnih proizvoda,
koje nije moguće s druge strane nadomjestiti.


Šume u Belgiji zauzimaju gotovo petinu površine, 5—600.000 ha. U privatnim je
rukama oko dvije trećine svih šuma.


Belgija je uvozna zemlja s obzirom na drvo. Uvozi drveta godišnje u vrijednosti
od preko pola miljardc franaka. Medu uvezenim artiklima stoji drvo i njegovi
proizvodi na 3. ili 4. mjestu. U vezi toga generalni direktor šuma pozdravlja ovaj rad
profesora Poskina, jer će on pomoći, da se popravi priraštaj u belgijskim šumama
a pomoći će i unapređivanje dosadanjih metoda u šumskom gospodarstvu Belgije.


Prelazeći na samo djelo prof. Poskina moram najprije istaktruti, da je pisac
podijelio šume u dvoje. Prvo su šume za proizvodnju, drugo su zaštitne šume. Ali
pisac naglašava pri tom, da šume mogu imati i jednu i drugu značajku.


Prije svjetskoga rata imala je Belgija šuma u površini od 521.215 ha, t. j . 177%
od ukupne površine; od toga je bilo visokih šuma lišćara 8%, visokih šuma četinara
38%, niskih šuma 21%, a srednjih šuma 38%. Belgija pokriva jedva jednu četvrtinu
potrebe na drvetu iz svojih šuma. U vezi s time pisac je postavio i cilj šumarske
politike u Belgiji: Čuvanje šuma, a onda maksimalna proizvodnja najkorisnijeg drvnog
materijala, u prvom redu pošumljavanjem neplodtiih terena i amelioriranjcm šuma,
koje postoje.


Knjiga sadrži pet dijelova: I. Vrste drveća; II. šuma i sastojine; III. ručno
pomlađivanje i pošumljavanje golih zemljišta; IV. postupak sa Suriiama; V. Uređenje,
iskorišćavanje i zaštita šuma.


Nas naročito interesuju prva četiri dijela, koja "obuhvataju materiju iz podizanja
i njegovanja šume (do 384. stranice), peti je dio (385—431 stranice) dodan više zbog
opće orijentacije.


U prvo m dijel u govori pisac o elementima, koji čine sastojine, a to su
razne vrste šumskog drveća. Naglašava, da je od velike potrebe dobro poznavanje
tih vrsta, ako hoćemo realan uspjeh od njihovog uzgajanja. Navodi i izvjesne strane
vrste — jedno s razloga, što daju koristan materijal, drugo što su sa botaničkog gledišta
od interesa, a treće što služe i za ukras. Činjenica, da mnogo privatnih vlasnika
uzgaja obilje egzota, bila je naročitim razlogom, što je pisac egzotama obratio veliku
pažnju.


Ovaj je dio raščlanjen u dva poglavlja: U prvome su navedeni izvjesni elementi
potrebni za radove u šumskom gospodarstvu uopće, a napose za radove kultivatorne.
Tako navodi karakteristike stabla, debla, krune, grana, žilja, panja i pripanjka,
a onda karakteristike staništa i njegovih faktora — klime, zemljišta i položaja.
Ne mimoilazi ni ostale elemente, koji su od važnosti za upoznavanje sastojine, t. j .
navodi karakteristiku priraštaja, strukturu sastojine, karakteristiku habitusa, sklopa,
odnose prema svjetlosti, podmlađivanju i tome slično. U drugom´ poglavlju daje pisac
općenitu klasifikaciju vrsta drveća, a onda i monografske podatke o glavnim vrstama.
Zasebno tretira četinare, a zasebno hšćare dajući podatke o glavnim morfološkim
karakteristikama, habitusu, žilju, staništu, sklopu etc. — sve s obzirom na prilike u
Belgiji.


204




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Ovo je poglavlje ilsutrovano veoma uspjelim jasnim i instruktivnim slikama
češera, sjemenki, lišća, izbojaka, odraslih sastojina i kultura.
Drug i di o sadrži poglavlje o šumi i o sastojinama kao o organizmima, koji
su sastavljeni od velikog broja živih bića, koja žive u zajednici.


Sastojitiom smatra pisac zajednicu velikog broja drveća, s kojima se postupa
na određen način. U šumi može da bude raznih sastojina — od jedne i od više vrsta
drveća, jednodobnih i raznodobnih. Pisac ulazi u detaljne značajke sastojina s obzirom
na sklop, na humus, na prizemnu floru i na unutrašnju strukturu.


U trećem dijelu raspravljeno je ručno p o š u ml j a v a n j e i p o š u m1
j a V a n j e g o 1 i h t c r e n a.


Tu pisac prije svega obraća detaljniju pažnju izboru vrsta drveća naglašavajući,
da je to pitanje i složeno ir osjetljivo, jer pogrješke, koje pri tome nastanu, osjećaju
se za vrijeme dugoga niza godina. Razrađeno je pitanje staništa, definitivnih i prelaznih
sastojina — sve u vezi sa specijalnim priliikama oi Belgiji, gdje su za pošumljavanje
ostavljena doista samo slabija zemljišta, dok je bolja zauzela poljska privreda.


Medu vrstama drveća, koje mogu doći u obzir pri podizanhi definitivnih sastojina,
navodi naročito vrste P. silvestris, P. maritima i uigra, Picea excclsa, Larix
europea, Populus canadensis, 0. rubra. Rob. pseudoacacia, Castanea ves´ca. Uvode se
i Pseudotsuga Douglasii, P. corsica, Larix japonica i druge.


U pogledu ras a pisac naglašava njihovo značenje, a o tome onda detaljnije
govori u poglavlju o šumskom sjemenu. Značenju mješovitih sastojina obraća veliku
pažnju, kao važnom sredstvu, da se osiguraju sastojim mnoge dobre strane.


S obzirom na potrebe Belgije pisac ističe, da je kultivato´.ova zadaća pronaći
one vrste drveća, koje će biti najpodesnije, da se dođe do cilja, t. j . da se zadovolji
potreba u pogledu proizvodnje tehničkog drveta, da se šumom ublaže posljedice od
vremenskih nepogoda, da se zadovolje potrebe režima vode, estetike, higijenskih prilika
i t. d. S obzirom na vlasnike šuma ističe pisac, da šuma u vlasništvu javno-pravnih
tijela treba da služi općem interesu, šuma u privatr.om vlasništvu treba da služi
što boljem ukamaćenju kapitala, koji su u šumi.


Detaljno raspravlja pisac o sjetvi i o sadnji dajući razloge, kad je opravdano
jedno, a kad drugo.


U drugom poglavlju nalazimo razrađeno pitanje o pripremnim radovima za
ručno pošumljavanje, t. j . o uređenju prilaznih putova, uklanjanju prejake vlažnosti,
obrađivanju (pripremanju) zemljišta, dubrenju i vezanju terena. Svi su navodi u vezi
sa prilikama u Belgiji.


U trećem poglavlju izlaže nam pisac p o š u m!l j a v a n j e sjetvom., Ka


rakteristike šumskog sjemena — čistoća, klijavost, energija kliiavosti, uporabna vri


jednost šumskog sjemena — obrađene su jasno i pregledno. Skrenuta je pažnja na


kontrolu šumskog sjemena, da bi proveniencija bila što bolje zagaratitovana. Za odre


đivanje klijavosti napominje mehaničke i fiziološke metode. U vezi toga nalazimo tu


podatke o težini sjemena, o čistoći, o postotku klijavosti i o uporabnoj vrijednosti


važnijih vrsta drveća, a naročito su istaknuti podaci o sjemenu vrsta P. silvestris,


P. uigra var. austriaca i Picea excelsa s obzirom na staništa Belgije. U zasebnim
odjeljcima pisac ističe razne utjecaje na kvalitet šumskog sjemena — utjecaj staništa,
težine i veličine sjemenki i češera, starosti sjemcnjaka, zrelosti češera i sjemenki, te
utjecaj raznih mutacija. U vezi s time iznosi mišljenja o prirodnoj i umjetnoj
selekciji šumskog sjemena. Važno je, što pisac pri tome naglašava, da je selekcija u
šumskom gospodarstvu spora, da traži mnogo strpljivosti — kao i uopće sav rad
šumara = kultivatora. koji treba mnogo vremena, da rezultat dođe do izražaja. Posao
oko selekcije, ističe pisac, treba da obavljaju naročite institucije, koje imaju na raspolaganje
trajna i materijalna i naučna pomagala.
205




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Sabiranje, trušenje, čuvanje i promet šumskim sjemenom, pa priijremia zemljišta
za sjetvu, vrijeme sjetve, potreba na sjemenu, sama sjetva, pokrivanie sjemena — sve
je to raspravljeno sa puno pažnje i mnogo stvarnih podataka. Istaknuta je sjetva osjetljivih
vrsta, kojima treba pružiti pri sjetvi naročitu zaštitu, bilo da ih sijemo sa izvjesnom
vrsti žitarica (sa zobi ili ječmom)´ ili sa druffim vrstama drveća ili da ili
uzgajamo pod zaštitnom sastojinom.


U poglavlju četvrtom izloženo je pošumljavanje sadnicama . Dadene su
karakteristike sadnica iz samonika i sadnica -iz rasadnika i prikazan jg sa svestranom
pažnjom rad u rasadnicima. O sadnji sadnica na terenu daje nam pisac svestrana
obavještenja: o vremenu, kad treba izvoditi sadnju, o načinu sadnje i o potrebnom
broju sadnica, obraćajući specijalnu pažnju naročito važnijim vrstama drveća.


U poglavlju petom izložene su mjere, koje treba preduzeti u mladim sastojinama
— kulturama, da se osigura pun uspjeh: popunjavanje, pročišćavanje, plij,;v-
Ijenjc, suzbijanje šteta od golomrazice, životinja i t. d.


U šestom poglavlju izloženo je pitanje o pošumljavanju golijeti u BelgiJT. l´u
su izložene karakteristike, belgijskih golijeti — pješčana područja, često i sa živim
pijeskom, kadikad močvarna, kao ona u predjelu Campine, tereni škriljaca, krečnjački
tereni, pa golijeti Ardeima. Za svako od ovih područja — pored stanišnili karakteristika
— navodi pisac vrste drveća, koje daju uspjeh, a navodi i način pošumljavaui.i
i sve drugo, što je s time u vezr.


U četvrto m dijel u izlaže pisac, kako treba postupati sa sastojinom, da
otui može dati najbolje koristi. Tu je prije svega pitanje regeneracije šume, osiguranje
potrajne proizvodnje prirodnim i ručnim putem. Treba najuže povezati iskorišćavanic
(sječu) šume sa njezinom regencracijom. Drugi je momenat odgajanja sastojine. ..
su kulturne mjere, koje treba da prate sastojinu za vrijeme njezinog čitavog života
— od sjetve do žetve.


U vezi tih općih zasada, koje su razrađene u prvom poglavlju ovoga diiela,
izlaže nam pisac u zasebnim poglavljima postupak sa visokim, niskim i
srednjim s a s t o j i n a m a. S obzirom na velik procenat srednjih šuma u Belgiji
posvećena je ovima jednaka pažnja kao i ostalim uzgojnim oblicima.


Pitanje regeneracije visokih, niskih i srednjih šuma, pitanje valjanog odgoja
liočevši od popunjavanja (kompletiranja) pa do proreda razrađeno je jasno i pregledno
kako s obzirom na općenite principe, što ih je šumarska nauka utvrdila, tako
i s obzirom na vrste drveća, koje dolaze u pojedinim uzgojnim oblicima.


Pet i di o ove knjige sadrži ukratko, što je potrebno za uređenje sastajina,
za određenje drvne mase, za prodaju i za iskoriščavanje sastojina. Navedeni sa i
glavniji momenti iz zaštite šuma.


Knjiga profesora Poskina pisana je lakim stilom; materija je veoma pregledno
razdijeljena i obrađena sa najvećom pažnjom. U tekstu se nalazi lijep broj slika —
većinom fotografija koje mnogo doprinose, da i inače jasni tekst biva još dokumentovaniji.
Slike su većinom sa staništa Belgije, jer je i samo djelo, iako na široj podlozi,
pisano u prvom redu, da zadovolji potrebama Belgije — kako se to vidi iz uvoda,
koji je napisao gen. direktor N. 1. Crahay. Međutim to ne smeta, da djelo dobije i
šire značenje, jer su navodi precizni i dokumentovani. Po svojoj kompoziciji djelo je
puno originalnosti. Malo je stručnih djela, koja bi take lijepu obuhvatila prilike zemlje,
kojoj su namijenjena, a koja pored toga mogu da budu dragocjena i za druge zemlje,
kao što je ova knjiga prof. Poskiiui. Ovako jasno može da piše samo čovjek, koji ne
samo dobro pozna materiju, nego i gleda na šumu uopće, a napose na šumu svoje
otadžbine, sa razumijevanjem i ljubavlju.


:206