DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 42 <-- 42 --> PDF |
N-iska šuma nastala ovakvom sjt;čom pokazuje u prvim godinama znatne visin ske priraste, ali već nakon par godina taj je prirast minimalan. Ovaj način pošumliavanja Krša odnosno sječe tiaših kraških šuma provodi se većmiom na privatnim posjedima naših ostrva. Izim ovog načina pošumliavanja provadamo u glavnom u našem području vje štačko pošumljavanje i to sadnjom i sjetvom. Znatni prostori našeg područja lišeni su i one mršave vegetacije grmlja i ostataka drveća, kojima bi mogli uzgojiti šumu prije spomenutim načinom t. j . resurekcijom. Najveći dio našeg područja je goli Krš ili opet Krš sa vegetacijom kamenjare. Veliki dijelovi ovog iKrša pokriti su biljnim društvom, koje se sastoji od Salvia off.- Scolymus hi´spanicus, Marubium candidissum, Satureie, Calaminthae, I)rypis spinosa, Onosma echioides, Helichrysum Italicum i t. d., a kojima je stalni pratilac Palliiirus. Čitava obala i dijelovi nižih nadmiorskih visina od Novog pa sve do dalmatinske gra-, niče i vehk dio naših ostrva pokriti su ovom za naš Krš karakterističkom vegetacijom. U takovim dijelovima našeg područja provodimo sadnju i to sadnicama crnog bora (Pinus uigra) ili opet sadnicama primorskog bora (Piiius Pinaster Sol.) odnosno sadnicama alcpskog bora (Pinus haleppeunsis Will.). Sve ove vrste, a napose crni bor pokazale su se kao podesni´ biološki elementi za pošumljavanje Krša. Prije smo već spomenuli, da u našem području ima samoni´klih sastojina crnog bora (Senjska draga), a u većoj mjeri vidimo samom´kle sastojine crnog bora i u južnom Velebitu (Paklenica), u .Maloj Kapeli kod Vrhovina i Ličkoj Plješivicr, te se može kazati, da je crni bor drvo srednjih nadmorskih visina jugo-zapadnih visočina našeg šireg područja. Ova biljiui vrsta voli vapnom bogate i sunčanoj toplrni izložene predjele, a eminentno mu je svojstvo, da duboko pušta korijenje u raspukline kraškog kamena. Osim toga crni bor popravlja tlo svojim iglicama, koje tečajem godina stvaraju humozni pokrov. Ali moramo luiglasiti, da pošumljavanje crnim borom ima služiti samo kao pretkultura, kojoj je zadaća, da poboljša i da stvori bolje uvjete uzgoju plemenitijih vrsta. Spomenuti se mora nadalje, da se pošumljavanje crnim borom ima provesti samo na onirn zakrašenim terenima, na kojima uslijed slabih stojbinskih prilika nijednonm drugom vrstom ne možemo uzgojili šumu. Na svim drugim kraškim terenima, ma bilo koje nadmorske visine, ima se pošumljavanje crnim borom sasvim napustiti, a pošumljavanje Krša provesti drugim vrstuina. U već postojećim kulturama crnog bora, i to onima većih nadmorskih visina, započeto je potsadivanje odnosno potsijavanje jelom i to već pred kojih dvadeset : više godina (kultura Veljun). Uspjeh ovih radova vrlo je povoljan, a biti će potrebno provesti postepeno vađenje crnog bora, kako bi jela. koja više ne treba jače zaštite, mogla dobiti više svijetla i postići bolji visinski prirast. Kultivator mora ovim predjelima posvetiti što veću brigu i pristupiti postepenoj pretvorbi postojećih sastojina crnog bora u mješovite sastojine jele i bukve. U nižim nadmorskim visinama, u kojima jela i bukva s obzirom na svoje geografsko rasprostranjenje ne uspijevaju, nemamo nažalost za sada nikakvog iskustva, pa će se u tom pravcu morati provesti pokusi. U južnijim dijelovima našeg područja odnosno predjelima nižih nadmorskih visina provada se sadnja primorskim i alepskim borom. Domovina obih spomenutih vrsta je mediteran, ali u zaštićeu´im i suncu izloženim mjestima pokazuje i u našem području dobra uspjeh. Jedna i druga vrsta ne stavlja velikih zahtjeva na tlo, a prednost njihova pred crnim borom je ta, da je visinski prirast već u mladosti znatan — često dvostruk od prirasta crnog bora iste starosti. Samoniklih mladih sastojina primorskog bora vidimo na ostrvu Rabu i to navlastito u Kalifrontu. 200 |