DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 41     <-- 41 -->        PDF

tacionih prilika. Ali se znatno veći uspjeh vidi, ako se takovi po stoci ogriženi ostaci
vegetacije (drveće i grmlje bjelogorice) stavljaju na panj.


Poznato je, da vegetativna restitucija nastaje dijelom preventivnim (normalnim)
pupovima ili opet adventivnim pupovima. Znamo, da običiri pupovi zapremaju ili tcrmnalni
položaj na glavnoj osi ili su postrani organi, koji se zameću na različitim drugim
mjestima drveta: kod drvlja, koje nas baš zanima (Fraxinus, Corpinus), napose
na starijim dijelovima stabla i na korijenju. Ovo su t. zv. adventivni pupovi.


Posiječemo li drvo. koje naginje tvorbi adventivnih pupova, to se ovi razvijaju
blizu prereza ili presjeka stabla, odnosno izbijaju iz onog kalusa, kojim drvo nanesenu
ranu nastoji prekriti. Ovakovi pupovi izbijaju često u čitavom vijencu, a velik
broj ovakovih pupova podoban je da izrasle u nove izboje.


´ #? --´ ,


, V .. ;, -´a ,.* ti . ´.,
Predjel »Pod Kotor«, kultura crnog bora, 44 godine stara, nadmorska visina 40 met.,
ckspoz. S., visina stabla 12 met., prečnik 26.


Ako stablo posiječemo blizu dna, to dobivaju ovi miadi pupovi često i vlastito
korijenje i rastu dalje, dok stari panj obično istrune. Ovaj način sječe vodi do tvorbe
niske šume. Adventivni pupovi na korijenju vode do razvitka novUi individua u bližoj
i daljnjoj okolini matičnog stabla. Osobito se to vidi kod topole, bagrema, pajasena
i t. d. Vrlo malo korjenih izboja opažamo kod hrasta, bukve, javora i t. d.


Spomenuti moramo, da se adventivni pupovi redovno zameću endogenetski. Tvorbu
izbojaka preventivnih i adventivnih pupova tumačimo tako. da nakon sječe u
zemlji, ostalom dijelu stabla i korijenu nastaje zastoj cirkulacije i rezervnih hranila,
uplivom topline i svijetla dođu do razvitka već postojeći pupovi odnosno stvaraju se
adventivni pupovi.


199