DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Spomenuti moramo i navesti po Gunther-Becku (10), da i makije u našem kraju nestaje i to uslijed nerazborite sječe. Obično se žitelj* ne drže ni kratko određene opliodnje od nekoliko godina, već nemilice sijeku, a u posječenu makiju pušta se stoka, koja skoro do kraja uništava ovu formaciju. U tako uništenoj makiji pomalo se gube biljni tipovi´ i to najprije Arbutus unedo, Rliamnus, Viburnum i t. d., dok se najdulje održe .luniperus i ........ Šuma je u ovom našem mediteranskom području postigla najveći razvitak na ostrvu Rabu i Pagu i to tvorbom lijepih sastoiina crnike. Na ostrvu Rabu razvila se šuma crnike poglavito na vapnencima krede u predjelu Dundo i Kalifront i na eocenskom flišu u predjelu Ounar i Mundarija. Kao podređena sastojina u ovim šumama crnike dolazi Erica arborea, koja u asociaciji sa Myrtom, Rhamnusom, PhvUireom čini neprohodne guštike. Neznatne sastojine hrasta (Quercus pubescens) susrećemo na ostrvu Rabu i to u kraju Mundarija. Po Martonu (11) doseže granica mediteranske stepenice na Rabu do 250 m nadmorske visine; više od toga je submediteran. Vrijedno je spomenuti, da na otoku Pagu, i to navlastito oko Luna, vidimo napuštene sastojine uljike (mastrinke), a kod Novalje susrećemo sastojine Juniperus phoenicea. Spomenuli smo, da medu faktore, koji´ utječu na rasprostranjenje šume u našem kraju, spada i čovjek. Djelovanje njegovo u tome pogledu otpočelo je bez sumnje već onda, kada se naselio u tom našem kraju. Utjecanje to postajaše pouzdano sve intenzivnije, efekti sve to zamašniji, što je čovjek sve to veći teren okupirao. Možda se kome čini, da utjecaj čovjeka na vegetaciju i njezino rasprostranjenje daleko zaostaje za utjecajem drugih faktora, ali takav V: sud bio neispravan. Ako je to utjecanje postojalo već od davnih vremena, ono i danas postoji, te je baš u našem području tako intenzivno, da nije pretjerano, ako kažemo, da je čovjek bilo hotimičnim bilo nehotičnim radom svojim vegetaciju velikih areala tako promiljenio, da je dapače i klima čitavih predjela dobila sasvim drugi karakter. U našem području utjecajen čovjeka, i to navlastito nerazboritom sječom i šumskim požarom, a da se dobiju veće površine pašnjaka, neracionalnom pašom odnosno držanjem prevelikog broja stoke, velike su površine promijenile svoju fizionomiju, tako da predjeli, na kojima je do jučer još bila šuma, pokazuju jadnu sliku kamenjare. Naš´j.n radom i mi šumari mijenjamo često vegetacionu sliku kraja. Sasvim naravno, da to ne ide tako brzo i da Je za ovu promjenu potreban dug niz godina. U našem su području na primjer znatni areali kamenjare, na kojima je bila rasprostranjena asociacija .luniperetuma odnosno Saturietuma, sasvim nestali´, čim se (umjetnim načinom podignuta) kultura crnog bora sklopila. Glavni uvjet nekom sistematskom radu oko pošumljavanja Krša sastoji se u tome, da se radovi godišnjih kultura kronološki poredaju. Svaki lokalni momentani uspjeh mora u sebi uvjetovati u.spjeh budućih kultura, on mora naime smanjivati snagu bure, proširiti ekonomiju vode i t. d. U predjelu, gdje se počelo raditi, nesmije se prestati tako dugo, dok taj predjel zaista nije pošumljen. U pogledu sistema odnosno načina poslovanja pri pošumljavanju primorskog Krša moraju se za naš Krš uzeti u prvom redu u obzir vegetacione piilike, a pošumliavanje se mora provesti u glavnom onim biološkim elementima, koji su za naše područje domaći i prilagođeni svim klimatičkim nepogodama i ostalim faktorima. U našem području već se odavna — skoro više od pedeset godina — provada pošumljavanje onim metodama, koje su običajne i u drugim kraškim zemljama. Pošumljavanje obavlja se prirodnim i vještačkim metodama t. j . resurekcijom, sjetvom sadnjom. Znatne površine našeg područja bile su, a i sada su još pokrile vegetacijom ogriženom po stoci. Ogradimo li takvu površinu, odnosno zabrani li se paša na takvoj površini, opažamo već nakon jedne vegetacione periode neki uspjeh i poboljšanje vege 198 |