DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Zemlja crljenica vrlo je plastičan materijal, a ima eminentno svojstvo, da može upiti znatnu količinu vode. Sasvim je naravno, da kod toga povećava volumen i da postane konačno nepropusna za vodu. Metcorne vode s obzirom na ovu okolnost mogu vrlo teško, a često i nikako ne mogu da pridolaze u niže slojeve tla, te se na površini stvaraju lokvice, tako da je od svih meteorriih voda, koje padaju na zemlju crljenicu (a pogotovo ako je ona staložena u vrtačama) veći dio bez koristi za podzemne biljne organe. U slučaju naglog isparivanja vode, uslijed pojačanog gibanja atmosfere bilo opet uslijed povišene temperature, povećava se volumen crljenice, a često nastaju one dobro poznate duboke mrežaste pukotine, koje znaju iskidati podzemne biljne organe, tako da uslijed toga biljka uginc. To se vidi kod kultura na Kršu, pogotovo kod onih sadnica, kod kojih je bilo potrebno za vrijeme sadnje zemlju pridouašati, da se uzmognu jamice ispuniti. 2climb li predusresti ovoj neugodnoj pojavf, moramo već prigodom sadnje pridodati zemlji crljenici oko 1% ugljično kiselog vapna. Pridodatkom vapna postaje crljenica rahlija i zrnatija (12). U području gornjeg Jadrana sastaju se mediteranski i listopadni elementi, ali za mcditeran najvažniju formaciju — makiju — susrećemo tek na ostrvu Rabu. Mjestimice ima zastupnika mediteranske flore i uz obalu od Sušaka do mede našega područja, t. j . do Marije Magdalene kraj Barić-drage, a često se ovi reprezentanti nalaze i u znatnim nadmorskim visinama našega područja. U nekim dijelovima našega obalnoga Krša dolaze elementi mediteranske flore u tolikoj mjeri, da tvore i znatne sastojine. Tako se nalaze u kraju »Prakulja« kraj Sv. .Turja i u kraju »Barkariš-Zagon« kraj Prizme čitave sastojine Phylircae, a .Tuniperus rufcscens Linck. pokriva na mno. gim mjestima našega Krša znatne površine. U sastojinama ........ pojavljuju se još i ovi submediteranski elementi: Coronilla emeroiides, Pistacia Therebintus, Paliurus australis, Vitcx Agnus Castus. Sasvim pak manjkaju na obalnom Kršu od Sušaka do prije već spomenute Marije Magdalene tipični predstavnici makije kao: Arbutus unedo, Erica arborea, Mirthus italica, Viburnum tinus, a Qucrcus ... dolazi tek mjestimice i to ne samonikao. Nije isključeno, da se ovi biljni elementi u našem obalnom području ne pojavljuju s obzirom na štetan utjecaj bure. U velikom dijelu našeg područja, i to navlastito od Sušaka pa sve do Novog u Vinodolu, spušta se šuma skoro sve do mora, tako da zapravo obalne zone halophyta u ovom području nemamo. Sasvim naravski ova šuma ne čini uvijek suvisle sastojine, te je nažalost i prečesto prekinuta formacijom kamenjare. U glavnom je to mješovita listopadna šuma, koja se u vertikalnom smjeru često uzdiže ii do nadmorske visine od 700 m. Ovu listopadnu šumu pretežno sastavljaju Quercus lanugiuosa Lam., Fraxiiius ornus L., Acer monspessulanum L., Carpinus duinensis Scop., Ostrya carpinifolia Scop. Ova mješovita šuma pokriva poglavito vapnena tla, ali je znatan stepen razvoja postigla na pješčenjacima eocenske formacije u Vinodolu. U svom vertikalnom rasprostranjenju i u nadmorskoj visini od 700´—750 m veže se ova mješovita listopadna šuma na formaciju jele i bukve. Pretežni dio područja od Novoga prema Senju i dalje do Marije Magdalene pokrit je u dijelovima, koji se protežu uz more, formacijom halophyta. Obično prelazi ova formacija u formaciju kamenjare, kojom je od velike česti pokrit naš Krš od Novoga sve do dalmatinske međe. Elementi kamenjare tvore vrlo često asocijacije, pa tako na pr. Salvia officinalis stvara Salvictum officinalis, te se ova asociacija diže često do nadmorske visine od 400´—500 m. Juniperus rufescens Lirack., Paliurus australis, Cotimus coggygria Scop. tvore vrlo često asociacije, tako da nalazimo u kraškoj kamenjari Juniperetum, Paliuretum i t. d. 196 |