DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 37 <-- 37 --> PDF |
gJomerate) bujičnog potoka. Ove su brečije i konglomerati uščuvani u terasama, te su u neznatnoj visini nad sadanjim koritom potoka, a diluvijalne su starosti (9). Pred Sv. Križem pojavljuju se sivi, tanko uslojeni vapnenci srednjeg i gornjeg liasa, a protežu se sve do Borovog vrha, gdje su nagibi ovoga vrha građeni´ od gornjeg dolomijta triasa. Interesantnu pojavu vidimo u Senjskoj dragi nastupom eruptivnog kamena i to diabaznog porfirita. Značajna su pojava u Senskoj dragi triadičke rajbel-naslagc u obliku raznobojnih lapora, pješčenjaka i konglomerata, a redovno su vodonosne. Iznad njih do samog sedla Vratnika dolazi glavni dolomit triasa. Od Senja prama Sv Jurju susrećemo tamnosive cladocoropsis-vapnence jure. Od Sv. Jurja dalje pojavljuju se brečije donje i gornje krede, koje su u velikoj mjeri rastrošene, te se već po svojim oštrim morfološkim oblicima razlikuju od vapnenaca. One sežu do apsolutne visine od 800 m, a iznad te visine dolaze dolomiti i vapnenci jure i liasa. Treći dio našeg područja, t. j . ostrva Pag, Rab t Krk, pokazuje također dosta jednostavnu geološku gradu. Na ostrvu Pagu nastupa kao najstarija formacija kreda. Kredni strati sastavljeni su od dolomita i vapnenca, a raspoznaju se po svojem jako.nri rastrošenju koje je osobito veliko na strani okrenutoj prema Velebitu. Od vapucnaca se ističu osobi´to rudistni vapnenci, koji su znatno rašireni na ovom ostrvu. Vapnenci krede Ijušturastog su loma, a na njima´ leži u obliku sinklinale formacija eocena sa numulitnim i alveolinskim vapnencima, te uskom zonom fliša. Ostrvo Rab izgrađeno je na svojoj istočnoj strani od hipuritnog i numulitnng vapnenca, dok zapadno od Kamporske doline i Barbatskog kanala nastupa od jugoistoka prema sjevero-zapadu samo kredin vapnenac. Znatan dio otoka građen je od eocenskih vapnenaca, lapora i pješčenjaka, te prema tome ovaj dio otoka upravo kao i Vinodol obiluje znatnim izvorima, te znatnim površinama kulturnoga tla. U svojoj raspravi »Phys6kalische Verhaltnissc u. Verbreitung der Organismen im Quarnerischen Oolfe« spomenuo je Lorenz, da se u raspuklinama kraških vapnenaca nalazi tamno-crvena glinenasta zemlja, koja te raspukline nije naknadno isputiila, već se od iskona nalazi u ovim vapnencima. Tucan (10), koji je pravio mnogobrojne analize kraških vapnenaca, ustanovio je, da vapnenci našega Krša imaju skroz jednostavan mineralni sastav i da sastoje od bezbrojnih sitnih individua vapnenaca i tek kojeg sitnog kristala kremena. Osim toga ima u njima neznatna količina sitnog praha, koji pripada mineralu, što ga je Kišpatić nazvao sporogehtom. Prema Tucanu ova je mineralna analiza u potpunom suglasju sa kemijskom aualizom vapnenaca, te ovi naši vapnenci sastoje od preko 99% kalcijevog karbonata, a tek oko 0´3% u solnoj kiselini netopivih minerala, od kojih su kremen i sporogelit navažniji. Naglasiti se mora, da je ovaj neznatni postotak netopivih ostataka od osobite važnosti, jer baš taj netopivi ostatak ispunjava raspukline naših kraških kami, kraške vrtače i doce, koji su u glavnom i jedino kulturno tlo u Kršu. Poznato je, da je svaki kamen, pa i naš vapnenac podvrgnut kemičkom i fizičkom rastrošeuju odnosno raspadanju. U glavnom je uzrok ovom rastrošenju utjecaj vode u zajednici sa ugljičnom kiselinom. Voda, u kojoj ima ugljične kiseline, otapa vapnence. te pretvara kalci´jski karbonat u lako topivi kalcijski bikarbonat. To će reći, da voda u zajednici sa ugljičnom kiselinom otopi u vapnencu 99% kalcijskog bikarbonaita, a tek 0´3% neotopive substance ostaje u vodi neotopivo. Ovaj neotopivi ostatak je zemlja ciljenita. Sasvimi je naravno, da su se kroz dug i dug niz godina morale otopiti vrlo velike množine tog vapnenca, te da je došlo do tvorbe mjestimice i dosta znatnih naslaga zemlje crljenice. Zemlja crijenica vezana je u našim krajevima isključivo na vapnence, te ne nastaje rastrošenjem drugih kami. Jasno se i u našem području vidi, da izmjenom odnosno nastupom druge vrst* kami nastupa i druga vrsta tla. Prema tome je nedvojbeno, da je zemlja crijenica od´ iskona ondje, gdje ima vaimenaca, jer je ona,, kako smo prije spomenuli, konačan produkt rastrošbe vapnenca. 1.95 |