DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 36 <-- 36 --> PDF |
vanjem istrošeni kamen, kojega dalje modeluju oborinske \ode, snuzavica i iiisolacija stvarajući one tako značajne oblike našega Krša. Karakteristični su za Krš ovi fenomeni: bezdna, ponori, špilje, polja, doći, vrtače, škrape (po Poljaku (7) nazivlje narod u području Velebita jače škrape žlijebovima, a sitnije žlijebićima, dok sitne, plitke i paralelne škrape zove muzgama), propasti, puste kamene ravnice, na kojima se niže stijena do stijene, zatim kameni kukovi, koji strše iz zemlje raspucani, oštrobridni 1 nazubljeni poput češlja. Po ovim kamenim ravnicama vidimo često i mrtvo kamenje kao i naslage diluvijalnog materijala. Mi se nečemo upustiti u genezu ovili spotnenutih fenomena, a spominjemo ili tek zato, što ih u našem području ima. Treba naglasiti, da je s obzirom na pošumljavaiije od osobite važiu)sti uslojcnje kamenja, t. j . da li je kamen horizontalan (da li je ostao u svom prvotnom obliku kao taložni kamen) ili je tektonskim i inim utjecajima ustrm- Ijen, t. j . da li je zaprimio stanovit nagib, koji ide od horizontalnog do okomitog položaja pod razim kutem nagiba. Obala i ostrva sjevernoga .Jadrana imaju obilježje pravoga Krša, koji je u našem području u glavnom vezan na vapnence eocena, krede i jure. Petrografski karakteri´šu naš Krš vapnenci i dolomiti. Geografski dijelimo Krš u našem području u tri dijela. Prvi se dio proteže od Kastavštiine do Senjske drage i nazivljemo ga sjevero-zapadiiim hrvatskim visočjem. Drugi se dio proteže od Senjske drage duž obale Jadrana i stvara orijašku gromadu Velebita. Treći dio čine ostrva Krk, Pag i Rab. Najstariju formaciju prvog dijela našeg područja čine tamno-sivi brečasti vapnenci, koji pripadaju formaciji krede. Povrh ovih brečastih vapnenaca leže naslage tamno-sivih, žućkasto-bijelih i ružičastih vapnenaca, koji se jedva razlikuju od onih donjih. Ovaj mladi kredni vapnenac biti će senon ili turon. Kredni se vapnenci svršavaju redovno ružičastim odlikama gornjeg senona, a na njih se naslanjaju neposredno alveolinS´ki i nurnulitni vapnenci. Najsjeverniji dio našeg područja pripada tako zvanom Kastavskom Kršu, koji leži u IstaTskonr kraškom´ ravnjaku. Geološka grada ovog kraja dosta je jednostavna. U dolini Skurinje nalazimo u znatnoj mjeri svjestlo-sive vapnence gornje krede sa rijetkim preostacima rudista, a uz njih nastupaju eocenski vapnenci sa dosta okamina numulita i alveolina. Eocenski vapnenci prikazuju nam se ovdje rasklimani i rastrošeni, a zemlja crljenica u ovim je vapnencima obilatija. jer se ovi vapnenci uslijed otrošenosti brzo i lako rastvaraju. U predjelu oko Sv. Mateja razvijeni su vapnenci sive i zagasite boje sa rudistima, d´ok se uz obalu Rečine u znatnoj mjeri razvio fliš, koji daje dosta rodno tlo. Geološka grada od Rečine pa do Novog u Vinodolu pokazuje jednostavnu gradu, te je Krš izgrađen u najvećem svom dijelu od vapnenaca i dolomita. Prava oaza u ovom krševitom kraju je Vinodolski jamasti lom gornjo-krednih rudistnib vapnenaca. U jezgri ovog loma nailazimo na eocenske alveolinske i numulitne vapnence, lapore, gline i pješčenjake. Najvažnije petrografske tvorevine toga kraja su vapnenci, lapori, pješčenjaci i glina. Glina i fliš-pješčenjaci u Vinodolu stvaraju omanje brežuljke, t;; su nepropusni za vodu, pa mi stoga u tom kraju i nailazimo na znatne izvore. Ova glina i fliš daju i plodovito tlo, te je baš u Vinodolu vegetacija u Kršu postigla najveći stepen. Od Povila kraj Novoga dalje sve do Sv. .lurja izgrađena je obala u većoj česti od vapnenaca, a tek djelomice od dolomita jure. Drugi dio našega područja, t. j . od Senjske drage duž .Jadrana do Dalmatinske granice, interesantan je s obzirom na geološku gradu Senjske drage. Od Senja prama Vratniku nailazimo na tamne debelo uslojene vapnence gornje jure, t. zv. Cladocorpsi´svapnence po sitnom koralju Cladocorpsis mirabilis, Felix (8), kao i na dolomite bez fosila. U donjem dijelu potoka Senjska draga vidimo kršnike (brečije) i gromače (konji 94 |