DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Još štetnije djelovanje bure vidimo u procesu isušenja, i to ne samo plitkog pokrova zemlje, već i samog zraka. Sasvim je naravno, da je uslijed toga transpiracija znatno veća. S obzirom na pomanjkanje potrebne množine vlage u zemlji ne može biljka nadoknaditi transpiracijom izgubljenu vodu i tako dolazi često ne samo do ugibanja pojedinih organa, već i do smrti individua. Moramo po Kihlmannu (5) spomenuti da često ni mehanička snaga, pa ni temperatura kao ni zasićenost atmosfere sa soli nije za uzgoj šume tako štetna, kao što je štetno permanentno isušenje biljnih asimilatornih organa uzrokovano vjetrom, i to za vrijeme, kada si biljka radi pomanjkanja oborina ne može nadoknaditi transpiracijom izgubljenu vodu. Prema Graebneru (6) sastoij se štetni utjecaj vjetra u velikom isnšenju tla i asimilatornih organa, a navlastito se ovaj štetni utjecaj vidi u krajevima, u kojima vladaju konstantni vjetrovi. Prirodna pošumljavanja u smirenom bujičnom području »Senjska Draga«, crni bor. Po Hraniloviću (»Oeomorfološki problemi iz Hrvatskog Krša«) značajna je za naš primorski Krš golijet, nestašica vode na površini i oskudica zemlje prikladne za težadbu. Konfiguracija tla ovisna je u Kršu od propustljivosti vapnenaca, o njihovoj uslojenosti i laspucanosti, što je i razlogom, da je optitanie vodene mreže u glavnom preneseno u podzemlje. Kemijskom i mehaničkom djelovanju vode odnosno topivosti kamena (stijena) zahvaljuje Krš svoje osebujne fenomene. I ako u našem području nijesu svi fenomeni došli do tako eminentnog izražaja u tvorbi nekih velebnih oblika (špilje), ipak i naš Krš predočuje po svom reljefu tipičan krški kraj. Tieze u svojoj radnji »Zur Geologic der Karsterschcinungen« uzima tekućicu kao glavni uzrok postanka fenomena Krša. Horizontalno oticanje vode u Kršu je minimalno, te se skoro sve meteorne vode gube u vertikalnom smjeru. Osim tekućice u velikoj mjeri sudjeluje i bura kod stvaranja Krša i to odnašanjem sitnih čestica plitkog pokrova zemlje. Iza toga mehaničkog djelovanja dolazi na vidjelo kemijskim djelo 193 |