DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 34 <-- 34 --> PDF |
I. ...111-91 mm. IV.... 123-7. mm. VII.... 120-93 mm. X.... 172-46 mm. II.... 110-94 „ V.... 84-63 „ VIII.... 98-37 „ .....205-80 „ III.... 1.8-.6 „ VI.... 80-95 „ IX ... 146-76 „ XII.... 177-93 „ Kako se iz ovoga vidi, obiluje naš kraj znatnim množinama oborina, te prama toj množini oborina i povoljnoj poprječnoj godišnjoj temperaturi izgleda, da su ovi klimatički elementi vrlo pogodni za rasprostranjcnje i uzgoj šume u našem kraju. Ali se mora spomenuti, da je razdioba oborina u pojedinim mjesecima dosta nepovoljna, te da je s obzirom na znatnu evaporacijii u ljetnim mjesecima, koja je pogodovaiui visokom temperaturom i čestom burom u našem Kršu, uzgoj šume do kraja težak, a rasprostranjene šume dosta nepovoljno. Znatna cvaporacija u našem kraju ne ovisi samo 0 visokoj temperaturi, već u glavnom i o vladajućim vjetrovima, a ponajpače o vjetru NR, t. j . buri, koje je eminentno svojstvo naglo isušenjc (kontinentalni suhi vjetar). Na istočnoj obali gornjeg .Jadrana vladaju pretežno N i N E zračne struje, a karakteristika je ovih struja, da naglo nastupaju, te su hladne i suhe. Osim toga su značajne i radi pojava naglih i snažnih udaraca (refoli). Po Marakoviću (3) postoje tri tipa bure i to: 1. bura, koja vlada duž čitave obale .ladrana; 11. bura sjevernog dijela Jadraiui; III. bura skroz lokalna. Marakovič bilježi 404 opažanja, te je ustanovio, da na prvi tip otpada 110, na drugi 91, a na treći 203 slučaja. Marakovič drži, da za nastup pojedinog tipa bure igra najveću ulogu položaj i pomicanje izobara od istoka prema zapadu. Proširi li se razmak izobara, a prema tome analogno i gradijenta duž čitave obale Mi samo jednim njenim dijelom*, imamo prvi odnosno drugi ili treći tip bure. Sasvim je naravno, da konfiguracija obale u znatnoj mjeri pogoduje sjeveroistočnom odnosno istočnom smjeru vjetra. Potrebno je naime . istaknuti, da se od Sušaka pa sve do blizu Senja spuštaju gorski sklopovi od sjevero-zapada prama jugoistoku i zato ic strujanje u ovom dijelu sjevero-istočno. Od Senja spuštaju se gorski sklopovi od sjevera prama jugu, pa je tako u ovom području bura istočni vjetar. Razlog postanka bure imamo tražiti u izobaričkoj razdiobi, koju karakterizira čak i u godišnjem srednjaku jadranski barometrijski minimum i relativni maksimum u kopnenoj pozadini. (Hann. Luftdruck in Mittel- u. Siid-Europa.) Utjecaj bure od eminentne je važnosti za uzgoj šume u našem Kršu, a u glavnom se očituje njenim mehanički štetnim djelovanjem i onim štetnim´ djelovanjem, koje nastaje isušenjem atmosfere i tla. Indirektno mehaničko štetno djelovanje bure vidimo u procesu ablacije ili deflacije, pod kojim procesom razumjevamo odnašanje čestica plitkog pokrova zemlje. Osim´ toga očituje se mehaničko djelovanje bure i korozijom, t. j . bura odnaša kamenje i oštre čestice zemlje i oštećuje ovim materijalom pojedine djclove biljnog organizma. Procesom deflacije lišene su često mlade biljke potrebnog sloja zemlje, a nježniji organi (navlastito korijenje) izloženi su u velikoj mjeri sunčanoj žegi, vjetru i isušenja (4). Direktno oštećenje burom vidimo na pojedinim iiidividuima, a često i na čitavim sastojinama u krivom uzrastu stabla i u zakržljalim granama u smjeru udaraca bure. Visinski prirast biljnih individua, koji su izvrženi štetnom utjecaju buTe, zaostaje znatno za prirastom, što ga pokazuju individui uzrasli u zaklonjenim mjestima. Štetni upliv bure na vegetaciju vidi se pogotovo na obalama susjednih oicka. Pravac i jačina bure odnosno njeni udarci nose na znatne daljine morsku prašina, t. ZV. »slanu« (posolicu), a sol otruje čitav taj okoliš. Na takovom, sitnim česticama soli pokritom, prostoru nema u većini slučajeva vegetacije, tek se na životu uzdrže on- biljni elementi, koji podnose periodičko zalijevanje mora, ali i ovi izgube često svoje asimilatorne organe, koje za povoljnih klimatičkih prilika obnavljaju. 192 |