DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Dobro je poznato, da ie društveni život biljnih vrsta ovisan o biološkim ose binama onih biljnih elemenata, koji sačinjavaju to društvo, a pogotovo je poznato, .. je raspro^stranjenje stanovitog biljnog društva ovisna o uplivu svijetla, toplini, obo rinsk;i;m prilikama, strujanju atmosfere, konkurenciji organizama, uplivu čovjeka i o edafičkim faktorima. Teško je kazati, koji je od spomenutih agesna imao, a i sada još ima najveći udio, da je u ovom našem kraju rasprostranjenje šume tako različito i da je uzgoj šume u mnogim predjelima našega područja tako težak, a pošumljavanje Krša vrlo često i nemoguće. Utjecaji spomenutih faktora nijcsu valjda nigdje od tolike važnosti i malo ... gdje toliko ističu, koliko u oblasti Krša. S obzirom na naše; osebujne klimatičke, orografske, geološke i pedološke prilike rasprostranjenje šuma u našem području tako je različito, da su na vrlo malenom prostoru često zastupani tipovi od mediteranske do tipova subalpiinske šume. Prije nego počnemo govoriti o rasprostranjenju i uzgoju šuma u našem, po dručju, biti će potrebno sasvim ukratko spomenuti neke faktore, koji reguliraju ra sprostranjenje šuma našega kraja. Klima našega kraja važan je agens, koji regulira rasprostranjenje šuma. Ona je faktor, koji jedamput pospješuje, a drugiput sprječava, pače i sasvim onemogućuje rasprostranjenje šume u oblasti Krša. Klimatičke prilike znatnog dijela našegaj po dručja dosta su loše, a ako je kod izbora bioloških elemenata u svrhu sadnje jedan klimatički elemenat povoljan, to drugi u isti čas isključuje uspjeh. Tako n. pr. krhkost drveta i bura, relativno visoka godišnja temperatura i znatna studen za vrijeme tra janja bure, vapneno tlo i mala količina vode u njemu i t. d. Nažalost moramo spomenuti, da klima našeg Krša još sve do danas nije u cijelosti proučena, a niti su meteorološka opažanja obrađena. Prema tome se ne može dati potpuni prikaz klimatičkih elemenata, a biti će to moguće nakon temeljite obradbe dosad provedenih opažanja. Ali moramo naglasiti, da ni onda neće naši podaci u pogledu klimatičkih elemenata biti dostatni, a često će voditi i do krivih zaključaka, ako inia.iu da posluže proučavanju upliva klime na uzgoj šume na Kršu. Poznato je naime, da su klimatičke prilike, pod kojima živi mlada biljka (sadnica), sasvim druge od klimatičkih prilika, u kojima živi čovjek. Klima biljke, i to baš one, čiji asimilatorni organi još nijesu dospjeli mnogo nad površinu zemlje, t. zv. mikroklima, . velike se razlikuje od klime, u kojoj živi čovjek, t. j . .5—2 m nad površinom zemlje, t. zv. makroklime (1). Klima našega kraja u glavnom se karakteriše time, da godišnje nastupaju dvije jače kišne periode, i to u vrijeme proljetnog i jesenjeg ekvinokcija. U našem području kišni i suhi period nijesu jedan od drugog strogo odjeljeni,, te naš kraj i u ljetnim mjesecima ima kojiput oborina, koje su nažalost kroz te mjesece dosta nezgodno razdijeljene. S obzirom na množinu oborina spadao bi naš kraj u područje humidne i perhumidne klime. Kišni faktor za Senj iznosi 113, a za Sv. Mihovil 202 (2). Ali kako i drugi; klimatički faktori u velikoj mjeri utječu (bura), to se ova klasifikacija klime ne može primjeniti na naše područje. U glavnom je klimatička značajka našega kraja — razmjerno dosta visoka temperatura već za prvih ljetnih mjeseci, praćena znatnom sušom. Po Gračaninu (2) iznosi srednja godišnja temeperatura za Senj, i to za razdoblje od 1908—1917. godine, 14 C". Množina oborina iznosi u jednoj godini za isto razdoblje 1..399 mm. Sve do godine 1928. bio je apsolutni maksimum + 3´6´8C´\ a apsolutni minimum — 12´5C", dakle diferencija 49´3 C". Ali u godini 1928. imali smo apsolutni maksimum + .7´. C", a u mjesecu! februaru 1929. imali smo apsolutni minimum — 18´3 C . Prema tome je diferencija 55´9 C". Prosječna je množina oborina u pojedinim mjesecima ova: 191 |