DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 31 <-- 31 --> PDF |
dobit treba da bude ^to niža, što je kamatnjak veći i što investicije ranije ulaze, dakle sve okolnosti, koje uvećavaju riziko posla. U tome se očituje pogrešuost pretpostavke, sa koje polazi g. Waszner. G. Waszner opravdava, da niži kamatnjak i kasniji ulazak investicija provećavaju šumsku taksu, pa treba da bude ;i poduzetnička dobit veća, ma da je konačni efekt rada (prodajna cijena) isti. Od toga, što su solidnije prilike novčanog tržišta (niži kamatnjak) i što objekt eksploatacije pogodnije leži (kasniji ulazak investicija), mora potpunu korist imati šumoposjednik, a ne da se radi toga priznaje veća dobit poduzetniku! Dobit se očituje tek na koticu posla, pa se ne da unaprijed odrediti. Što se kod poslova sa većim rizikom mora unaprijed računati sa većom dobiti, to ne znači, da će se stvarno polučiti veća dobit, nego da se samo jače osigurava poduzetnik od eventualnih gubitaka, koje sobom donosi riziko posla. Smatram suvišnim, da se osvrćem na pojedine izvode g. Wasznera i na njegov način raspravljanja, gdje više ističe osobu nego stvar, o kojoj se radi. No dvoje moram da istaknem. Na jednom mjestu kaže g. Waszner ovo: »Ako je gosp. Šurić u svojim službenim kalkulacijama radio ovako, onda je jasno, u čiju je korist kalkulirao«. Kod promatranja i raspravljanja jedne formule moramo polaziti sa objektivnog stanovišta. To objektivno stanovište ne možemo zadržati, ako gledamo, u čiju korist ide jedno ili drugo mišljenje. Za ispravnost formule indiferentno je, ide li ona u korist vlasnika šume ili u korist kupca. Drugo: g. Waszner, braneći svoju formulu za dugoročne poslove, navodi, da so kod dugoročnih poslova mora kalkulisati sa prosječnim podacima, i time želi opravdati dijeljenje početnih investicija na sve poslovne godine jednako. Kalkulisati se mora sa prosječnim podacima, ali to znači, da ćemo na pr. troškove izrade i izvoza uzeti u njihovoj prosječnoj vrijednosti za sve godine jednako, i ako su oni u pravilu svake godine različiti već prema kvalitetu i udaljenosti objekta, koji pojedine godine dolazi na eksploataciju. Da se ne smije faktični trošak za učinjenu investiciju jednostavno razdijeliti na sve godine, dovoljno sam dokazao u posljednjem članku. Uopće, kad pođemo sa krivih pretpostavaka, ne moženio doći do rezultata, ako ne učinimo još cio niz pogrešaka, na koje sam upozorio u posljednjem članku. Ing. Sti. Šurić. MOJA POSLJEDNJA 0. ING. TURKALJU. Odgovarajući u br. 11. Š. L. na kritiku g. .. o mojoj knjizi »Privredni značaj lova u Jugoslaviji« naveo sam činjenice, iz kojih se vidi: 1) da g. kritičar stalno brka pojmove »nauke, koja posmatra lov kao deo narodne privrede«, s »naukom o lovu« (Jagdkunde); 2´) da usled toga pogrešno zahteva od spomenute knjige zaključke, koji se mogu dati samo na osnovu egzaktnih istraživanja na polju nauke o lovu dotično lovne ekologije, a ne na osnovu istraživanja na polju privrednog značaja lova; 3) da sam se dodirnuo toga polja samo ukoliko mi je trebalo da se poslužim zaključcima, dio kojih se već došlo opažaiijima na polju; nauke o lovu, a u- cilju donošenja što ispravnijih zaključaka o ekonomskim vrednostima našega lova; naučna istraživanja na tom polju niti sam vršio (jer to pada izvan okvira mojeg nastavničkognaučnog rada) niti je to bio cilj ov e knjige; 4) da sam pišući knjigu sakupio dovoljno statističkog materijala za stvaranje dokumentovanih zaključaka o brojnom stanju i raširenju divljači u pojedinim našim krajevima kao i za računanje vrednosti, koje daje lovna privreda; 189 |