DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1933 str. 18 <-- 18 --> PDF |
velike površine pošumiti vještačkim putem. Mora se priznati, da ima više veoma lijepih prirodnim putem podmlađenih sastojina, ali s druge strane ima i cijelih ugovornih područja, koja ništa nisu bila podmlađena prirodnim putem, sa izuzetkom možda jednoga ili dvaju. Revizija dugoročnih ugovora provedena u godini 1929. na osnovu čl. 277. Finansijskog zakona za godinu 1928/29. stvorila je (reducirajući ugovorima i naknadnim dodacima predviđene inenzitete sječa na 60— 68% mase stabala iznad 30 cm prsnog promjera) mogućnost, da se prilike u tom pravcu znatno poboljšaju. Ovom redukcijom intenzitete sječa nije doduše ublažen nijhov tempo, jer prcduzeća nijesu htjela odustati od svojih etata, ali je posljedica redukcije intenziteta sječa bila ta, da su nakon sječe u sječinama ostale primjerenije drvne mase, koje će s jedne strane moći zagarantovati regeneraciju šuma prirodnim putem, a s druge strane pružiti mogućnost docnijeg postepenog iskorišćavanja preostalih zaliha drveta, dok do sječe ne dođu mlađe sastojine. Da revizija dugoročnih ugovora nije postigla nikakvih drugih uspjeha, bila bi samom redukcijom intenzitete sječa barem u šumsko-uzgojnom pogledu izvršila svoju zadaću, jer je tom redukcijom stvorena baza za racionalnije gospodarenje sa šumama. Niža intenziteta u ranijim godinama,, i ako ne bi mogla održati kontinuum u visini etata iz godine 1931., mogla bi ga podržavati na jednoj primjerenoj visini ne izazivajući osjetljive perturbacije u šumskom gospodarstvu, do koiih sada mora doći. Ne upuštajući se na osnovu izloženoga u smjela proricanja o visini budućih etata kao i o budućem razvoju šumskog gospodarstva uopće, jer bi na osnovu imaginarnih pretpostavaka o prirastu i o drugim momentima, od kojih će zavisiti visina budućih etata, došli samo do fiktivnih rezultata, naročito ako u današnje doba stvaramo zaključke za duži niz godina unaprijed, ipak se sam od sebe nameće zaključak, da će naglo obaranje etata radi nestašice sirovina dovesti do osjetljivih perturbacija i u fiskalnom i u nacionalno-ekonomskom i socijalnom pogledu. Do ovako očajnog stanja šumskog gospodarstva došlO´ je, kako je već istaknuto, u prvom redu radi toga, što šumsko gospodarstvo nije imalo solidnog temelja, koji je trebalo da udari uređivanje šuma. Uređivanje šuma nije izvršilo svoju zadaću, jer nije imalo jasno određenoga cilja gospodarenja, te zato nije moglo dati smišljenoga plana gospodarenja, koji će o kontinuumu etata i prihoda strogo voditi računa i tako uređivanje i iskoriščavanje šuma dovesti u tijesnu vezu, što sama priroda gospodarstva iziskuje. Iskoriščavanje i uređivanje šuma u praksi se tako tijesno — ne možda tek dodiruju, već šta više isprepliću među sobom, da se jedno bez drugoga u praksi ne da zamisHti. Već je sama sječa zapravo prva uzgojna radnja, prva radnja regeneracije šuma po unaprijed smišljenom planu. Uređivanje je šuma dakle ujedno i pomoćno sredstvo iskorišćavanja i njegova kontrola, kao što je i iskoriščavanje ujedno i sredstvo i cilj gospodarstva. Podvojenost uređivanja i iskorišćavanja u praksi i u administraciji nesretna je kopija nauke, koja iskoriščavanje i uređivanje obrađuje kao dvije zasebne grane šumarstva. Ova vještačka podvojenost uređivanja i iskorišćavanja u praksi i u administraciji mora biti od štete po šumsko gospodarstvo, jer jedno i drugo vodi k istom cilju, jer je suština njihova jedno, a ne dvoje. Pojam racionalnog iskorišćavanja šuma uključuje u sebi pojam uređivanja, kao što ovaj pojam uključuje u sebi racionalno iskoriščavanje šuma. Ako to nije 176 |