DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Upravni odbor u zastupanju Jugoslovenskog šumarskog udruženja niti želi, niti hoće da ispituje razloge s bilo kojeg gledišta, a najmanje sa gledišta Mčnc prirode, iz kojih je na mjesto dosadanjeg šumarskog stručnjaka postavlieno pravničko lice za šefa odsjeka za šumarstvo kod kr. banske uprave u Zagrebu, već je slobodan da upozori Vaše Gospodstvo kako su danas sve struke podijeljene u specijalne radove i službu kao na pr. pravnici, (upravni činovnici, financijski, policijski, suci, odvjetnici itd.) liječnici i veterinari (specijalisti za pojedine organe i bolesti), tehničari (visoke gradnje, vodogradnje, elektrika, strojarstvo, gradnje željeznica, mostova itd.), poljoprivrednici (poljodjelci, voćari, vinogradari, stočari itd.), profesori (specijalizirani šta više za pojedine predmete); tako je i šumarska služba specinalizirana obzirom na kategoriju vlasnika šuma (državne šume, šume imovnih općina, privatne šume, šumarska služba kod upravnih vlasti itd.) kao i obzirom na specijalne radove u pojedinim tim kategorijama šumarske službe (taksacija, pošumljavanje, iskorišćavanje šuma, šumiska prometala itd.). Iz razloga, što je šumarska služba danas toliko specijalizirana, već je u proteklim godinama Jugoslovensko šumarsko udruženje svojim predstavkama upozoravalo nadležne, da se na vodeća mjesta u šumarskoj struci postavljaju lica, koja su stekla dovoljno iskustva u kategoriji one šumaske službe, za koju se postavljaju. Osim toga je potrebno naglasiti da šumarski stručnjaci za vrijeme studija na fakultetima slušaju i polažu ispite i iz ipravničke struke i zakona, ukoliko je to za njihovu službu potrebno. . tom^e je danas zavedeno u praksi kod svih banskih uprava da nepravnička stručna odjeljenja u pojedinim slučajevima, kada je to potrebno, traže stručna mišljenja u pravničkim pitanjima od upravnih odjeljenja, kao što i opšta upravna odjeljenja ,traže po potrebi stručna mišljenja od ostalih stručnih odjeljenja ili odsjeka iste banske uprave. Svakako je postavljanjem pravnika za šefa odsjeka za šumarstvo teško povrijeđen ugled šumarske struke, pa se stoga umoljava Vaše Gospodstvo, da ovu povredu izvoli svojim moćnim uplivom odstraniti time, da se na to mjesto čim prije postavi vrijedan i iskusan šumarski stručnjak, koji imade za ovo mjesto dovoljno prakse u službi kod upravnih vlasti, a koji će svoje starešine ubrzo uvjeriti, da je za to mjesto neophodno potreban jedino i isključivo šumarsiki stručnjak. Upravni odbor uvjeren je, da će Vaše gospodstvo izvoljeti pospješenjem udovoljiti ovoj predstavci, jer će jedino šumarski stručnjak znati i moći podići šumarstvo na doličnu visinu, na kojoj je napose u savskoj banovini po svome opsegu i kvaliteti bik) poznato i vanjskom svijetu. Molimo, da se vrše odredbe pozitivnih zakona.« XXVI. Zaključuje se Ministru šuma i Ministru unutrašnjih poslova poslati slijedeću rezoluciju: »Gospodine Ministre! Na sjednici upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja, održanoj u Zagrebu dana liS. i 19. decemibra 1932. godine, pokrenuto je pitanje deputatni h prinadležnost i šumarskog osoblja kod poHtičkih upravnih vlasti i kod imovnih općina a povodom toga, što je potonje osoblje izostavljeno iz Uredbe o prinadležnostima u naturi šumarskog stručnog osoblja kod uprave državnih šuma, otisnute u Službenim Novinama od 12. oktobra 1932. broj 236. Riješenjem^ Gospodina Ministra šuma i rudnika od 9. novembra 1932. god. primijenjena je spomenuta uredba i na stručne službenike kod Imovnih općina´, pa je tako prikraćeno ostalo u svojim pravima samo šumarsko stručno osoblje kod političkih upravnih vlasti. To je silna nepravda obzirom na propise § 53. toC. 3. Zakona o šumama, gdje je osigurano deputatno ogrevno drvo svekolikom šumarskom stručnom osoblju u državnoj službi, pa po tome i onome kod političkih upravnih vlasti. Ml |
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Ako je Gospodin Ministar šuma i rudni´ka mogao citiranu Uredbu primijeniti f na šumarsko stručno osoblje kod imovnih općina, onda je tim više potrebno, da se ova uredba protegne i na osoiblje kod poHtiokih upravnih vlasti, a to protegnuće je posve jednostavno, posve opravdano, pošto je istom Uredbom dano ogrevno drvo i šumarskom stručnom osoblju kod Ministarstva šuma i rudnika, dakle kod najviše upravne vlasti, pa bi se analogno trebalo dati i šumarskom osoblju kod banskih uprava I sreskih načelstava kao nižih upravnih vlasti, jer osoblje kod tih upravnih vlasti vrši nadzor i nad državnim šumama i nad šumama imovnih općina. Bilo bi žalosno, kad bi se iz davanja deputatnog ogrijevnog drva izdvojilo šumarsko osoblje, koje je svoj život posvetilo šumi i proizvodinji drveta, dok se drvo daje u naturi svećenicima, sreskim načelnicima, učiteljskom; osoblju i mnogim drugima, koji nemaju ništa zajedničkog sa šumom, osim što lože drvima. Praviiniikom D. R. broj 87.C0O, spomenutim u § 53. zakona o šumama, bilo je određeno depirtatno ogrijevno drvo svim državnim službenicima šumarskog resora, pak se moli Vaše Gospodstvo, da izvoli poraditi, da se Uredba broj 19.915 odmah primijeni i na šumarsko-stručno osoblje kod političkih upravni´h vlasti, kako bi se udovoljilo pravima, koja su zakonom zajamčena.« XXVII. Tajnik izvještava, da je od Podružnice u Beogradu stigao pregled prihoda i rashoda za prvo polugodište .9´32. a u smislu člana 30. Pravila. Uzima se na znanje. XXVIII. Tajnik čita predstavku Podružnice u Beogradu u predmetu tumačenja člana 26. pravila. Podružnica drži, da bi se teritorija, gdje je po pravilima osnovana podružnica, morali sv i članovi .lugoslovenskog šumarskog udruženja biti i članovi podružnice. ,Ier, ako se je većina izjasnila na nekom teritoriju za podružnicu, mora i n.anjina da se pokori i da ude u sklop podružnice. Ukoliko bi upravni odbor stao na protivno gledište (fakultativnog članstva u podružnicama), moli Podružnica, da se njena predstavka uputi iiadležnoj državnoj vlasti, koja je pozvana, da donese svoju odluku po pitanju tumačenja pravila. Ing. Miklau razlaže, kako je stari od´bor stao na gledište obligatornog članstva u podružnicama. Tako je bio izrađen i pravilnik za osnivanje i rad podružnica. U tome je pravilniku prvotno bilo izričito spomenuto, da svaki član mor a biti član nodružnice, ako se osnuje podružnica pravovaljano na teritoriju njegovog boravišta. Međutim glavna skupština na Sušaku je taj m´o r a nakon debate izmijenila u mož e i tako primila Pravilnik za podružnice, odštampan u »Šumarskom Listu« 19,32. god., str. ...—6i34. Odbor konstatira, nakon debate, da je većina odbornika i sada za obligatorno članstvo u podružnicama, ali glavna skupština se je po predmetu izjasnila za fakultativn o članstvo. Odbor ne može da mijenja zaključak glavne skupštine. Nov zaključak po predmetu može da stvori samo glavna skupština. Odbor ujedno zaključuje, da se stvar ne iznosi upravnim vlastima. XXIX. Zaključuju se na predlog Podružnice u Beogradu poslati Ministarstvu šuma odštamipano predavanje prof. ing. Štefanovića: »1 m p r eg n i s a n i i 1 i ii netm pregnisan i pragovi « i zamoliti to Ministarstvo, da ono zajedno sa Ministarstvom građevina i Ministarstvom saobraćaja putem ankete ispita, da li je stvarno neekonomično upotrebljavati impregnisane pragove, pa da se prema tome odrede smjernice politike u predmetu proizvodnje i upotrebe željezničkih pragova. XXX. Zaključuje se zamoliti nadležne predstavkom, da se prinadležnosti šumarskim´ službenicima isplaćuju na vrijeme , a ne sa zadocnjenjem. XXXI. Čita se dopis ing. .. Đurđica, koji je dostavila Podružnica u Beogradu, a u predmetu strani h jezik a (mađarskog) na nekim gospodaiskim osnovama i nacrtima. 142 |