DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ubrajaju skoro svi stručno obrazovani šumari, iz cijele Jugoslavije, a onda mnogi šumoposjednici bilo da su oni privatna ili pravna lica (imovne općine). U zadnje doba m´nogo se raspravlja u užoj i široj šumarskoj javnosti o pitanju kupa nekih velikih šumskih posjeda po imovnim općinama uslijed kojih su ove naše važne narodne ustanove dovedene u tako težak finansiija-lan položaj, da ima malo nade, da će se moći u skoroj budućnosti oporaviti. Isto je pitanje uzela u pretres i posljednja Glavna skupština .lugoslovenskog šumarskog udruženja, održana dne 19. augusta 1932. na Sušaku. Tom zgodom donesen je jednoglasni zaključak, da društvena uprava upozori na ovu činjenicu najviša upravna mjesta u praVcu, da se ubuduće točno ispita i potpuna vjerodostojnim dokumentima utvrdi, da li ie izvjestan kup dotičnoj imovnoj općini uopće potreban, da se nadalje računski dokažu koristi, koje bi odnosna imovnai općina od toga kupa imala, kao i da se u najsitnije detalje ispita financijalno stanje odnosne imovne općine. Poslije rata kupljeni šumski posjedi većinom ne mogu izdržavati sami sebe (uprava, čuvanje, porez, namet, pošumljivanje itd.), jer sn kupljene većinom čiste i ogoljene površine ili mlade branjevine — a da o amortizaciji kupovine nema ni govora. Najeklatantniji primjer, kako se kupovima šum. površinr uništavaju imovne općine, je zadnji kup veleposjeda Buč—Kamensko po brodskoj imovnoj općini, gdje je za cea 14,500.000 Dinara kupljeno cea 9.900 kat. jutara, od toga cea 5.000) jutara, koje treba uz skupe novce pošumljivati, (to su nažalost većinom stare sječine, čiste sječe bukovih sastojina, vršene preko cijele godine) a ostatak površine su stare bukove sastojine, koje se ne mogu eksploatisati, jer su raštrkane i jer proizvodni troškovi uz današnje prodajne cijene daju negativnu ili vrlo nisku taksu na panju, a imovna^ općina mora — da namakne kupovinu — uz bagatelne cijene prodavati svoju staru slavonsku hrastovinu. Istovremeno je Glavna skupština .I.Š. U. stavila u dužnost upravnom odboru, da kod odlučujućih šumarskih faktora ishodi punu zaštitu onih šumara^ koji sa jakim argumentima pobijaju takove kupove, od onih — većinom´ neodgovornih — lica, koja takove kupove forsiraju. Jer da ironija bude veća, čuju se u javnosti glasovi, da su slabom stanju imovnih, općina krivi samo šumari, što se mora najenergičnije odbiti, jer je bilo šumara, koji su pravovremeno i sa uvjerljivim dokumentima upozoravali na opasnost, ali ih se nije slušalo. Nadalje je Glavna skupština zatražila, da se oni šumiari, kojima se dokaže, da su se kod rada na spomenutim kupovima ma u kom pravcu ogriješili o interese imovne općine odnosno o svoje staleške i stručne dužnosti, pozovu na strogu odgovornost. upravni odbor .I.Š. U. izvršujući prednje zaključke Glavne skupštine, umoljava cij. naslov: 1) da kupovanju šumskih površina po imovnim općinama ubuduće obrati svoju najveću pažnju; 2) da dade punu zaštitu onim šumarima, koji sa argumentima — a radi dobro shvaćenih interesa imovne općine — takove kupove pobijaju; 3) da se povuku na orgovornost oni službenici, koji su se — kod zauzimanja za te kupove — ogriješili o interese imovnih općina.« XX. Izabire se uži odbor od gg. Qri:nwald, Petračić, Hradil, Neidhardt, koji će spremiti referat o gradnji III-čeg kat a na društvenoj zgradi. Za eventualne predradnje (nacrte i slično) odobrava se kredit od 50OO Dinara. XXI. Zaključuje se, da u Centralnom odboru za drvarsku privred u zastupaju Jugoslovensko šumarsko udruženje gospoda: Ing. Qriinwald i Dr. Ugrenović. Kao zamjenik ing. Rohr. Oni će proučiti potrebu pristupanja .lugoslovenskog šumarskog udruženja u Centralni odbor. .... Čita se predlog Podružnice u Beogradu, kojim predlaže, da se izda djelo , »Enciklopedija šumarstva« analogno sličnim´ djelima u inostranstvu. ^ \..\<^\^ 139 |