DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 50 <-- 50 --> PDF |
posjekli Mlečani. Ja sani´ mišljenjai, da je i Primorje bilo obrašteno ..... zrelim šumama i da su te šume nestale jednostavno iz razloga, jer su bile pristupačne za eksploataciju i na dohvatu trgovačkiii brodova, da ili prevezu u one države i krajeve, gdje su šume već prije bile posječene i devastirane. Sjeklo ih je domaće žiteljstvo, a 1 povremene tuđinske vlasti, pa jamačno kao takova vlast i Mlečani. Za ovo uvjerenje imamo dovoljno potkrepe i danas na »ličkoj strani« krša-, gdije vidimo, da su udaljeniji predjeli od naselja i danas o-brašteni prašumom´, dok su predjeli bliži naseljima prekorednom sječom i popašom stoke, a naročito koza, pretvoreni u šikare, u kojima nalazimo još i danas često panjeva debelih stabala. Cim dalje od naselja´, tim U´alazimo više takovih pani´eva, sve manje šikare, a sve više šume. Dakle sve i bez Mlečana vidimo danas na ličkoj strani krša. Osobito od izgrad´Uje ličke željeznice i time veće mogućnosti unovčenja drva, nadošlo je naglo nestajanje šume, a mjesto šuma naglo proširivanje šikara, bujica, krša i golijeti. Ovo iskreno priznanje činim iz razloga, jer je priznanje zla prvi korak prema popravku. Po tome nam je jasno, da je naglo proširivanje krša u ličkoj strani pO´Sljedica složnog djelovanja sjekire, koza i ine stoke, žarkog sunca i krute zime, velike suše i naglih oborina, a kao najveće zlo od svih gornjih zala istaknuti mi je u zadnjem deceniju raspojasanu demagogiju, tog nezasitnog moloha, koji traži vječne žrtve baš u šumama, sa kojima je život naroda usko vezan. Za vrijeme najžešćih stranačkih borbi nadmetali su.se strančari, koji će pribaviti protupropisnim´ načinom što više paše u mladim branjevinama, koji će pribaviti što više drva iz raznih naslova potrebnima i nepotrebnima, bez razlike na vlasuost šuma, a da ovakovom momentanom korišću pojedinaca ili skupina, plate svoje lične političke račune, upropaećuiući tako trajno imovinu naroda — šumn. Stoga moramo biti i jesmo baš mi šumari i šumoposjednici u velike zahvalni Nj. Vel. Kralju, Uzvišenome Pokrovitelju našeg Udruženja, što je odl´UČni´m i mudrim Manifestom od 6. januara 1929. poništio t demagoško uništavanje šuma. Svakako je za stvaranje krša bila od uvijek baza laka mogućnO´St eksploatacije šuma, bilo i uz najmanju dobit. Sjeklo se u stara vremena još skroz nerazumno. Šumarska je znanost tek u devetnaestom stoljeću uhvatila temelje, čem´U je mnogo doprinijelo baš uništavanje i nestajanje šuma. Vidimo, da su se najprije sjekle i uništavale šume na morskim obalama, onda uz plovne rijeke, nadalje sve više uz novoizgradenc ceste, a pogotovo uz željeznice. Bilo kako m-u dr´ago, pred nama stoji danas kruta činjenica, ogrO´mna površina golog krša sa svim njegovim kobnim´ posljedica-ma i na nama je šumarima sveta dužnost, da pronađemo najpodesnije puteve i načine, ka´ko bi spriječili daljnje stvaranje krša, a već postojeći krš što prije zašumili. Prve predradnje na pošumljavanju krša potječu još iz vremena carice Marije Terezije, tamo iz godine 1765. Krajiški zakoni iz godina 1807. i 1850´. rješavaju pitanje vlasnosti i to šuma kao državnog vlasništva, a pašnja´ci postaju vlasnost mjesnih O´pćina. To sve izvode zajedničkim radom oficiri tehničkog odjeljenja i šumarski činovnici. U ta vremena izgrađivale su se i razne ´premjerbe i nacrti krša. Godine 1871. dokinuta je vojnička uprava Krajine, a jači temelj dobivaju radovi oko pošumljavanja krša ustanovom »Kr. nadzorništva za pošumljenje krasa u Senju« god. 1878., a na temelju carskog naređenja od 8. VI. 1871., kojim je dokinuta vojnička uprava. Prvi je šef nadzorništva E. Malbohan šumarnik i nadzornik. Ova institucija postoji još i danas u Senju pod imenom »Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uredenj´e bujica«. Šef je profesor inž. Alfonso Kauders, koji mnogogodišnjim radomi na pošumljavanju krša ima odličnih i vidnih uspjeha, te velikih zasluga u tome radu. Najnovija i najjača osnova za daljnje radove na pošumljavanju krša dana je novim Zakonom O´ šumama Ofd 21. decembra 1929., koji je stupio na snagu danom 1. jula 1930. Pro´pisi ovog zakona obuhvatili su sva dosadanja iskustva u tim´ radovima, 132 |