DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 50     <-- 50 -->        PDF

posjekli Mlečani. Ja sani´ mišljenjai, da je i Primorje bilo obrašteno ..... zrelim
šumama i da su te šume nestale jednostavno iz razloga, jer su bile pristupačne za
eksploataciju i na dohvatu trgovačkiii brodova, da ili prevezu u one države i krajeve,
gdje su šume već prije bile posječene i devastirane. Sjeklo ih je domaće žiteljstvo, a
1 povremene tuđinske vlasti, pa jamačno kao takova vlast i Mlečani. Za ovo uvjerenje
imamo dovoljno potkrepe i danas na »ličkoj strani« krša-, gdije vidimo, da su udaljeniji
predjeli od naselja i danas o-brašteni prašumom´, dok su predjeli bliži naseljima
prekorednom sječom i popašom stoke, a naročito koza, pretvoreni u šikare, u kojima
nalazimo još i danas često panjeva debelih stabala. Cim dalje od naselja´, tim U´alazimo
više takovih pani´eva, sve manje šikare, a sve više šume. Dakle sve i bez Mlečana
vidimo danas na ličkoj strani krša. Osobito od izgrad´Uje ličke željeznice i time veće
mogućnosti unovčenja drva, nadošlo je naglo nestajanje šume, a mjesto šuma naglo
proširivanje šikara, bujica, krša i golijeti.


Ovo iskreno priznanje činim iz razloga, jer je priznanje zla prvi korak prema
popravku. Po tome nam je jasno, da je naglo proširivanje krša u ličkoj strani pO´Sljedica
složnog djelovanja sjekire, koza i ine stoke, žarkog sunca i krute zime, velike
suše i naglih oborina, a kao najveće zlo od svih gornjih zala istaknuti mi je u zadnjem
deceniju raspojasanu demagogiju, tog nezasitnog moloha, koji traži vječne žrtve baš
u šumama, sa kojima je život naroda usko vezan. Za vrijeme najžešćih stranačkih
borbi nadmetali su.se strančari, koji će pribaviti protupropisnim´ načinom što više paše
u mladim branjevinama, koji će pribaviti što više drva iz raznih naslova potrebnima i
nepotrebnima, bez razlike na vlasuost šuma, a da ovakovom momentanom korišću
pojedinaca ili skupina, plate svoje lične političke račune, upropaećuiući tako trajno
imovinu naroda — šumn.


Stoga moramo biti i jesmo baš mi šumari i šumoposjednici u velike zahvalni
Nj. Vel. Kralju, Uzvišenome Pokrovitelju našeg Udruženja, što je odl´UČni´m i mudrim
Manifestom od 6. januara 1929. poništio t demagoško uništavanje šuma.


Svakako je za stvaranje krša bila od uvijek baza laka mogućnO´St eksploatacije
šuma, bilo i uz najmanju dobit. Sjeklo se u stara vremena još skroz nerazumno.
Šumarska je znanost tek u devetnaestom stoljeću uhvatila temelje, čem´U je mnogo
doprinijelo baš uništavanje i nestajanje šuma. Vidimo, da su se najprije sjekle i uništavale
šume na morskim obalama, onda uz plovne rijeke, nadalje sve više uz novoizgradenc
ceste, a pogotovo uz željeznice.


Bilo kako m-u dr´ago, pred nama stoji danas kruta činjenica, ogrO´mna površina
golog krša sa svim njegovim kobnim´ posljedica-ma i na nama je šumarima sveta
dužnost, da pronađemo najpodesnije puteve i načine, ka´ko bi spriječili daljnje stvaranje
krša, a već postojeći krš što prije zašumili.


Prve predradnje na pošumljavanju krša potječu još iz vremena carice Marije
Terezije, tamo iz godine 1765. Krajiški zakoni iz godina 1807. i 1850´. rješavaju pitanje
vlasnosti i to šuma kao državnog vlasništva, a pašnja´ci postaju vlasnost mjesnih
O´pćina. To sve izvode zajedničkim radom oficiri tehničkog odjeljenja i šumarski
činovnici. U ta vremena izgrađivale su se i razne ´premjerbe i nacrti krša.


Godine 1871. dokinuta je vojnička uprava Krajine, a jači temelj dobivaju radovi
oko pošumljavanja krša ustanovom »Kr. nadzorništva za pošumljenje krasa u Senju«
god. 1878., a na temelju carskog naređenja od 8. VI. 1871., kojim je dokinuta vojnička
uprava. Prvi je šef nadzorništva E. Malbohan šumarnik i nadzornik. Ova institucija
postoji još i danas u Senju pod imenom »Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i
uredenj´e bujica«. Šef je profesor inž. Alfonso Kauders, koji mnogogodišnjim radomi na
pošumljavanju krša ima odličnih i vidnih uspjeha, te velikih zasluga u tome radu.


Najnovija i najjača osnova za daljnje radove na pošumljavanju krša dana je
novim Zakonom O´ šumama Ofd 21. decembra 1929., koji je stupio na snagu danom


1. jula 1930. Pro´pisi ovog zakona obuhvatili su sva dosadanja iskustva u tim´ radovima,
132