DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Treće po veličini jesu na kršu šuime privatnika, od kojih zaslužuju da se spomenu
uzorno gospodarene šume vlastelinstva Thurn-Taxis sa ^površinom^ od 21.062 lia
u području srezova Delnice i Sušak, a u kojima možemo naći jelovih šuma i sa preko
700 m^ drvne mase po 1 ha. Po veličini su vrijiedne još i šume vlasteliinstva Čabar
obitelji Qhyczy sa površinom od 15.927 ha, koje su također dobro uščuvane. Kod
obih ovih vlastelinstava u tečaju je po^stuipak po zakonu o konačnoj likvidaciiji provedbe
agrarne reforme, po kojem se veći dio potonjih šuma ekspropriira u korist općina.


Ostale privatne šume jesu vlasnost mamjih šumoiposjednika, od kojiih ću spomenuti
lijepe gajeve oko kuća na kršu, koje narod pomno čuva kao zaštitu za svoje
kuće i zgrade od jakog vjetra i nevremena.


Na četvrto mjesto dolaze po veličini šume zemljišnh zajednica. Dok u Gorskom
kotaru ima z. z-ca sa prekrasnim^ i potrajno gospodarenimi šumamia, dotle nami šume


z. z-ca u bivšoj Krajini predočuju šikare i gole paišnjačke površine, koje bi se većim
dijelom još uvijek dale resurekcijom u toliko po´šumitl, koliko je to potrebno za pašnjačke
šume, a time bi se oslobodile od paše blaga preostale šume državne, imovnih
općina i z. z-ca, u koje danas navaljiuje stoka i oteščava njihov ´Uzgoj.
Komunalne šume jesu većinom´ šume mjiesnih općina, rastresene u manjim
koniipleksima. Danas su većinom šikare ili pašnjaci.


U istočnom dijelu krša, t. i. na »ličkoj strani«, nemamo još velikih posve golih
površina, ali one nastaju i proširuju se iz d´ana u dan složnim^ djelovanjem prekoredne
i nerazumne sječe šuma, pašom- prevelikog brojai stoke i na samim sječinama (a
naročito velikog broja koza, toga glavnog tvorioca krša), čestim šumskim požarima
na velikim površinama, nadalje naglim i jakim atmosfeTskim promjeniama u obliku
jake ljetne žege, krute zime, dugotrajne suše i jakih oborina uz pratnju silnog
vjetra »bure«.


Iz naprijed navedenih statističkih podataka i tabela ne razabire se, gdje se
zapravo nalazi taj naš goli krš, a to dolazi otuda, što su ti podaci bazirani na katastrailnom
stanju, a katastar je sve površine krša suip&umirao pod pašnjake ili u: (kod
sastava katastra prije 50—60 godina još nedevastirane) šume. Kako sami pašnjaci na
kršu zapremaju površinu od 25´87 % = 289.512 ha, to je svakako premalen zvanično
sabrani podatak za goli krš sa 76.482 ha = .97 % cjelokupne površine, a 6´85 %
područja krša Savske banovine. Ova površina (odnosno % golijeti) znatno je veća,
što se razabire okularno, kadia se čovjek proveze kroz podruičje krša. Točna površina
znati će se, kada se provede popis i izdvajanijie površina krša i golijeti u svrhu ipošumljenjia
i privođenja boljoj kulturi u smislu propisa § 92. Zakona o šumama.
Oornja površina od 76.482 ha može se odnositi na potpune golijeti na primorskoj
strani krša.


Primorski krš i golijeti Savske banovine prostiru se duž cijele morske obale
zapadne granice gorja Velike Kapele i Velebita, počam od Sušaka pa do granice
Savske i Primorske banovine na moru, t. j . do -rta Sv. Magdalene kod sela Lisarice.
To je taj po Dr. Balenu zvani »ljuti krš«, kojem´u možemo pribrojiti i otoke Prvić,
Sv. Grgur, Goli i Pag, dok su otoci Krk i Rab u većem dijelu već pošumljeni, naročito
na zapadnoj strani.


Pošumljenje ovog »Ijntog krša« iziskuje mnogo troškova, muke, truda i strpljivosti,
dok se na »ličkoj strani« mogu površine krša pošumiti gotovo posvuda piutem
resurekcije t, j . iz izbojaka još postojećih paejeva i izdanaka bivših šuma.


Tvrdi se, da je jednom i primorska strana krša bila obraštena gustom šumom.
Ova je tvrdnja vjerojatna, što se dade zaklj-učiti iz debelih starih bukovih i hrastovih
stabala, kojih se još i danas može naći u neipristupačnim uvalama i gudiiTama. Na
vrhu otoka Goli imamo´ još danas pet ogromnih stabala crnike (Oniercus ilex), koja
su jamačno više stotina godina stara. Iznad sv. Jurja nalazimo´ od davnine autohtonu
borovu šumiu i t. d. Jedni tvrde, da na kršu nije ´uopće bilo šuma., drugi hoće, da su ih


131