DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1933 str. 40 <-- 40 --> PDF |
IZ UDRUZEN]A Ing. Josip Qrunwald (Zagreb): ŠLME NA KRŠU SAVSKE BANOVINE/ Jugoslovensko šumarsko udruženje održaje svoju 56. redovitu glavnu skupštinu u mjesecu augustu 1932. u Sušaku, a tom prilikom biti će i ekskurzije članova društva kroz Primorje na otok Kab i na Plitvička jezera, dakle sve u području krša Savske banovine. Ti´m povodom odredila mi je glavna uprava Jugoslovenskog šumarskog udruženja ugodnu dužnost, da Vam prigodom svečano« otvorenja ovog zborovanja održim ovo kratko predavanje o šumama i šumarstvu na kršu Savske banovine. Želja mi je, da Vas ne zamaram opsežnim statističkim podacima, pak ču se ograničiti na najnužniije, a da Vam ipak pružim preglednu sliku o kršu Savske banovine. Teritorij krša Savske banovine prostire se u vezanom kompleksu duž morske cbale zapadnog dijela banovine sa otocima Krkom, Rabom i Pagom, te manjim nenastanjenim otocima, od kojih su najveći Prvič, Sv. Grgur i Goli. Taj cjelokupni teritorij zaprema površinu od 1,1´19.389 ha ili 2S´72% od cjelokupnog teritorija Savske banovine (,3,896.961 ha). Po političkom razdjelienju tvore ovo područje krša gradovi Sušak, Bakar i Senj, te srezovi Kastav, Sušak, Crikvenica, Vinodolski Novi, Senj, Krk, Rab, Penišič, Gospić, Gračac, Donji Lapac, Udbina, Korenica, Slunj, Otočac, Brinje, Ogulin, Vrbovsko, Delnice i Čabar. Broj žiteljstva u području krša iznosi 4,?1.9´57 duša, koje žive u 8´5.0i25 domova, prema čemu otpada na jedan dom 5 duša. Poprečno ima na četv. km ,39 stanovnika, pa je najnapučeniji grad Senj sa 1.074 stanovnika, a najmanje je napučen srez Senj sa 17 stanovnika na četvornom km. Karakteristika krša je masivna podloga kamena vapnenca sa jakim udubinama, dolinama, provalijama, vrtačama, te strmim stranama i oštrim grebenima. Doline nisu dugačke i zato nema na kršu velikih gravitacijonih područja. Krški vapnenac pokazuje nam se naročito na primorskoj t. i. zapadnoj strani gorja Velika Kapela i Velebit kao gole strme hridi, poglavito u južnom dijelu sve od morske obale pa do glavne vododjelnice imenovanih gorja, koja se vododjelnica pruža gotovo paralelno sa morskom obalom od sjeverozapada prema jugoistoku do nadmorske visine od 1600 m. Istočna strana gorja Velika Kapela i Velebit, tako zvana »lička strana« za razliku od »primorske strane«, a u kojoj se nalazi i gorje Lička Plješevica i Mala Kapela, obraštena je uz naselja šikarom i sitnom šumom, dok sui od naselja udaljeniji i teže pristupačni di´jelovi imenovanih gora obrašteni u velikim´ kompleksima visokom šumom, mjestimice prašumom. U tim prašumama nalazimo prastarih bukovih i jelovih stabala, a naročito u dubokim vrtačama jelovih stabala sa 2—3 m promjera na panju, a visine od 40—50´ m. U tom« dijelu krša nalazimo i plodnih dolina i ravnica, kao što su zrmanjska dolina. Ličko polje oko Gospića, Krbavsko oko Udbine, Otočko polje uz Gacku oko Otočca; zatim Jezeranska, Plaščanska, Ogulinska dolina i neke manje. Na žalost, a uslijed ekstenzivnog stanja poljoprivrede u tim krajevima, nije plodovitost tih polja i dolina dovoljno iscrpljena, ali se poljoprivredno odjelenje banske uprave i sreski agronomi mnogo trude, da u ovim krajevima podignu poljoprivredu, te se u tom pravcu već zapažaju vidni uspjesi. Radi poroznosti vapnenca velika je oskudica vode u cijelom krškom području, ali zato ima nešto podzemne vode u obliku jakih ponornica sa kraćim ili dužim tokom * Predavanje održano prigodom otvorenja .^ć-te glavne godišnje skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja na Sušaku dne 19. VIII. 1932. 122 |