DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Gg. upravitelji pojedinili šumskih uprava i poduzeća, koja smo razgledali, svagdje su nas spremno pratili i o svemu nam davali opširna tumačenja. Držim, da neće nijedan od prisutnika ove ekskurzije nikada zaboraviti bratski prijem pojedine gg., a također i naših kolega Rumunja i da će svaki spremno izvršiti svoju dužnost, ako nas kolege Rumunji kada posjete. Radivoj Jovetić, apsolvent šumarstva. KNJIŽEVNOST Dr. Ing. GASTON .. GUTH: O TIPOVIMA ...^. U TEORIJI I PRAKSI.* I. Premda se o Cajandrovoj teoriji tako zvanih »tipova šuma« već pisalo i u češkoj stručnoj literaturi i njegovo glavno djelo »Theory of Forest Types« na češki preveo prof. Konšel, ipak je iz njegovih izlaganja dosta teško našem čovjeku stvoriti i vjernu pretstavu o tom, šta se zapravo razumije pod pojmom tipa šume. Ni onome, koji posjeti Finsku, da na vlastite oči vidi onu šumu, na koju se Cajandrovo izlaganje u prvom redu odnosi, nije lako proniknuti u praktičnu primjenu te cijele teorije. Taj mi je fakt potvrdio i prof. Sigmond, koji je 1()29. god. bio u F.nskoj i studirao tamošnje šume. Pregledavši veći broj šuma, po mogućnosti u što različnijim dijelovima zemlje, a pomažući se istovremeno poukom domaćih stručnjaka-specijalista, izlazi nam onaj pojam jasnije pred oči; opažamo, da ono, što nam je do sada najviše zastiralj tačnu spoznaju, jest uska suvislost te cijele nauke s mjesnim prilikama Finske. Pregledavši i proučivši tipove u finskim šumama uvidio sam, koliko sam do tog vremena malo razumio Cajandra iz pukog čitanja. Kako sam već pisao (Les. prace 1930, 245), ondješnje šume, budući da su na drvu i uopće na bilinstvu siromašnije, nekako jednostavnije — i u pogledu stojbinskih prilika — od srednjoevropskih šuma, imaju u svojim sastoiinama i svojim stojbinama potpuno osobit sjevernjački karakter, ali su zato prirodne, srazmjerno vrlo malo dirnute gospodarstvom, u kome još uz to prevladavaju metode prebirne sječe, dakle da tako kažem, jesu neporušene iz prvobitnog prašumskog stanja. Istina Cajander ponovo govori o finskoj šumi, ali nikako više kao 0 urođenoj — za razliku od istinske prašume sibirske — samo radi toga, što se u Finskoj iskorišćuje, a mjestimice se provodilo i paljevinsko gospodarenje (Brandvvirtschaft); pored svega toga finska nam šuma izgleda tako reći nenarušena u svojoj prirođenosti s obzirom na našu šumu, negdje i prekultiviranu (Saska). Navedene su okolnosti učinile, da se »tip« u smislu Cajandrovom mogao ondje razviti potpuno i jasno; pojam tipa već je prije, makar i nesvjesno, morao biti — isto kao i Rusima — razumljiviji Fincima nego nama. Dokaz je za to njihovo prijašnje razvrstavanje šumskih stoibina na suha vrijesišta, svježa vrijesišta, niske- vrijesine, omorikove i lišćarske zamokrine, borove zamokrinc. U našim je zemljama kako prvobitni sastav drveća u sastojinama tako i urođeni karakter zemljišne flore — ukratko prašumski, prirodni oblik sastoiina — već * U jednom od nedavnih godišta Š. L. donijeli smo iz pera odličnog našeg zemljaka u Rusiji g. D. S. JVlilovanovića prikaz ruske šumarske tipologije. Radi važnosti i aktuelnosti tipologije za moderno šumarstvo donosimo ovdje članak uvaženog čehoslovačkog pisca o finskoj tipologiji. Članak je (pod naslovom »0 lesnich typech v teorii a praxi«) prvi puta izašao u »Lesnicka Prace« (broj 4 od 1931. g.). Autor ga je napisao nakon proučenja toga pitanja u samoj Finskoj, a članak je za Š. L. preveo g. Fazlija Alikalfić, kandidat šumarstva u Pragu. Uredn. 70 |