DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 67 <-- 67 --> PDF |
. ...... je .. ../... ..... . .. ......... ......... . ....... — ....... .... .. ...., .. ...... .......... . ............, ... .. ... ...... Tj .... .. .. ...... ... ..... ...... ......, .. .. ...... ......, i;o .. . .... .. ......... ........ . ..... ... .......... . ..... .. ......... ..... .............. ......, a .... ....... ....... Resume. L´histoire, les effets et les caracteristiques economiques et forestieres dime loi receute sur »la Defense de riiidustrie forestiere natiouale«. C´est une loi sur les scicries ou plutot sur »les marches ou les affectations des scieries« des petits proprietaires yougoslaves, qui etaient menaces dans Icur existence par la grande Industrie forestiere d´origine ćtrangere munue et assuree par des coutrats forestiers a loiigue duree. IZVJEŠTAJI EKSKURZIJA ZAGREBAČKIH STUDENATA ŠUMARSTVA U ŠUME RUMUNJSKE. Ljeti 1931. god. organizovana je eksl^urzija šumarskog fakulteta u Zagrebu, kojoj je bila svrha, da se upoznaju šume kraljevine Rumunjske. Na put smo krenuli 27. juna pod vodstvom gg. profesora Dr. A. Ugrenovića i Ing. S. Flogla. Ekskurziji su prisustvovali također gg. docent Dr. N. Neidhardt i asistent lug. JVl. Anić. Iz Zagreba smo otputovali rečenoga dana u 8 sati, a 28. juna u 12 sati stigli smo u Turn-Severin. Prije podne razgledali smo mjesnu biblioteku. Nakon objeda posjetili smo stare Rimske iskopine, koje se nalaze u blizini .grada, a zatim krenusmo automobilima u Ciuperceni, kamo stigosmo u prvi mrak. Ovdje nas je veoma prijazno dočekalo mjesno stanovništvo, koje nam je ponudilo konak u svojim kućama. Sutradan u . sati krenusmo da razgledamo šume mjesne šumske uprave. Nakon kratke vožnje automobilima zaustavili smo se u lijepoj bagremovoj šumi. čovjek gotovo ne može da vjeruje, da se na tom mjestu pred nekoliko godina sterala prostrana pustinja. Zašumljena površina iznosi 2.800 ha, a prostire se u glavnom uz Dunav sa prosječnom nadmorskom visinom od 60—80 m. Prvo djelovanje živih pijesaka opaženo je oko god. 1840´. Pomenute površine bile su u rukama države, koja je na njima vodila šumsko gospodarenje. Oko god. 1830. provedena je na tim površinama čista sječa, a zemljište razdijeljeno medu okolno stanovništvo, koje ga ie odmah počelo iskorišćavati u poljoprivredne svrhe. Već nakon nekoliko godina bilo je to zemljište seljacima samo velik teret, koji im nije donosio nikakove koristi, već je nastupila opasnost, da pijesak prekrije okolna plodna polja. Da zaštiti interese toga kraja, država je preuzela zemljište opet u svoje ruke i počela sa zašumljavanjima. Čitava površina zašumljena je u glavnom bagremom. Na nekim mjestima činjeni su pokusi sa hrastom i borom, no pokazalo se, da uspjeh sa ove dvije vrsti nije ni izdaleka onako dobar, kao što je to slučaj sa bagremom. . tome bagrem daje u.kraće vrijeme veće drvne mase, što je od velike važnosti za one krajeve, gdje vlada nestašica na drvetu. Bor i hrast imaju vrlo loš i nepravilan habitus, čemu je kod hrasta možda razlogom, što okolno stanovništvo pušta u mlade kulture stoku, koja oštećuje stabalca odgrizanjem vrhova. Koji je razlog, da i bor, kome stoka ne čini nikad toliku štetu kao hrastu, pokazuje isti nepravilni habitus —´ nezna se pravo. Dubljina pijeska iznosi gotovo po čitavoj^ površini po više metara. Razlog, da je bagrem potpuno ovladao u ovom kraju, je taj, što mu lilima i tlo osobito dobro odgovaraju. Osim toga govori u prilog podizanja bagremovih šuma u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ovom kraju njegova velika upotrebljivost u tehničke svrlie. Poznato je, da se bagrem uspješno upotrebljava kao građevno i tvorivo drvo. On se vrlo malo uteže, slabije nego hrast, što ga čini veoma podesnim za stolarsku građu. Mehanička mu je obradba nešto teža, nego kod hrasta, jer mu je tvrdoća veća, no ovo se lako pregori, ako se uzme u obzir, da je tim povećana finoća strukture — a donekle i trajnost. Bagrem ,|e zbog navedenog u ovom kraju upravo ekonomski potrebna vrst drva, koju ne bi mogla ni jedna druga uspješno da nadomjesti. Kako je bagrem tipična svjctloljubiva vrst, koja može kroz neko vrijeme potpuno iscrpsti snagu tla, to je i o tom mjestimično vođeno računa. Vršene su potsadnje sa grabom i jasenom radi zaštite tla. Potsadivanje se obavljalo ponajviše sjetvom sjemena u brazdice. Obje potsadenc vrste dobro su se održale, jasen naročito na vlažnijim mjestima. U mladim bagremovim šumama čini se već nakon četvrte godine prvo čišćenje. Vadi se sitni materijal, koji se dade dobro upotrijebiti za kolje i motke. Taj prvi proredni materijal slaže se u rpc, koje se prodaju po 150 Lea (50 Din.). Te su rpe tovar za jedna obična seoska kola. Po hektaru dobije se 17 rpa. Sječa, izrada i slaganje ovog prorednog materijala daje se u akord. Od svake 3 izrađene rpe jedna pripada izrađivaču. Vidimo, da je već u četvrtoj godini čisti prihod prorede bagremove šume oko 550 Din. po ha. Sastojine se goje ponajviše u ophodnji od 30 god. (kao niska šuma). Zdrava stabla jačih dimenzija svrstaju se u posebne rpe određene za tehničku upotrebu, a ostalo ide za kućni obrt i gorivo. Unovčenje se provodi redovno putem licitacije, no uvijek se vodi strog račun o lokalnim potrebama i ... se namiruju u prvom redu. Nakon što smo razgledali pomenutc bagremove sastojine i približili se već kraju šume, zastali smo iznenađeni pred lijepom kolibom od trske, u kojoj je bila smještena sva sila predmeta izrađenih iz bagremovine. Tu smo imali prilike da vidimo raznolikost i ljepotu kućnog obrta u tom kraju, a ujedno i veliku upotrebljivost bagrema u ove svrhe. Nemoguće mi je da ovdje nabrajam predmet po predmet, što smo ondje vidjeli, no napominjem, da je njihov ukusni poredaj silio čovjeka na osjećaj, kao da prolazi kroz dug niz radionica, u kojima je radilo mnogo raznih zanatlija. Vrlo je velika ljubav naroda za šumu u ovom kraju. Iako je ona u neposrednoj blizini sela, nigdje nijesmo mogli opaziti šumske štete. Danas već dovoljno poštuju i mlađe branjevine, pa je rijetkost, da stoka upadne u koju. I ovdje se ispunilo ono staro pravilo, da ljudi umiju dovoljno cijeniti jednu stvar^ek kad je već potpuno izgube. Tada su obično spremni, da je i uz najveće žrtve povrate natrag. Strah pred snažnom pješčanom lavinom pobudio je u stanovništvu veliku ljubav za šumu. Nije rijedak slučaj, da seljaci svoje livade pretvaraju u lijepe bagremove gajeve. Nakon objeda i kratkog počinka u šumi krenuli smo automobilima u Craiovu, a odavde vlakom u Bukarešt. Za vrijeme čitave vožnje do Bukarešta vidjeli smo tek po koju hrastovu ili bagremovu šumu, koja kitnjasto ispada iz žutog klasja i zelenih livada. Jer je u ovom kraju vrlo dobro poljoprivredno tlo, to i šume pokazuju veoma lijep izgled. Stabla su gotovo sva zdrava, debla ravna, poredana u pravilne redove, koji govore, da je šuma podignuta umjetnim putem — sjetvom sjemena u redove. U predvečerje stigosmo u Bukarešt. Tu smo večer bili gosti naših kolega Rumunja. Prenoćili smo u njihovom domu. Nikada ne smijemo zaboraviti njihov srdačan doček. Svagdje su se upravo natjecali, da nam izađu u susret. Sutradan krenusmo automobilima, da razgledamo okolne šume hrasta lužnjaka. Predio se zove Snagov. To je srednja hrastova šuma sa podstojnim grabom, koji se na nekim mjestima toliko širi, da posve ugrožava opstanak hrasta. Vidjeli smo veliko nastojanje uprave, da prijeđe od srednje šume k visokoj. Sječa se obavlja u krugovima, koji imaju početni promjer oko 20 m. Na ovakovim površinama ostavlja se samo po koje zdravo i lijepo uzraslo stablo za zaštitu tla i budućeg pomlatka. Ujedno po 66 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 69 <-- 69 --> PDF |
mažu ova stabla pomlađenje (kao sjemenjari). Kako zaostali panjevi tjeraju obline izbojke, koji bi posve ugušili mlade hrastove biljke nikle iz sjemena, to uprava vodi sječu u ranu jesen i time donekle sprječava obilno tjeranje izbojaka. Osim toga dozvoljava se okolnom stanovništvu, da u kasno proljeće trga mlade izbojke. Seljaci ovo vrlo rado čine, jer upotrebljavaju izbojke kao stočnu hranu. Na taj način može uprava da provodi svake godine u svojim šumama besplatno i korisno trijebljenje. Tlo na navedenim površinama obradi se i potom se sadi žir. Tlo je kompaktno, dosta zbito, pa prirodno zašumljavanje bez prethodne obradbe teško uspijeva. Imali smo prilike vidjeti na nekojim mjestima uspjeh ovoga rada. Hrastovog pomlatka ima u dovoljnoj mjeri, a pošteđeni grabovi izbojci daju dovoljnu garanciju za buduću podstojnu sastojinu. U smjesi sa hrastom dolazi i brijest, no on je u zadnje vrijeme toliko stradao od zareznika (scolitus multistriatus), da se pomalo posve! gubi. Nakon objeda u šumskom restauranu vratili smo se u Bukarešt, gdje smo posjetili šumarski muzej. Čitava jedna zgrada određena je za ovu korisnu instituciju. Muzej je osnovan tek pred tri godine, no bogat je na zbirkama, kao da postoji već više decenija. Sve je tu smješteno u lijepom sistematskom redu, kako slijede predmeti, koji se predaju na fakultetu. Došli smo najprije do pedološke zbirke, gdje su smješteni razni profili tla, a poglavito oni, koji čiine glavnu karakteristiku Rumunjskih šuma. Svaka kutija ima kratki opis kraja, iz kog je uzeto tlo kao njegov tipični predstavnik. Nesumnjivo je od velike koristi, da slušači već na fakultetu upoznaju glavne karakteristike tla svoje domovine — kako onog, koje se danas nalazi pod šumom, tako i onog, koje istom treba pošumiti. Zatim slijedi dendrološka zbirka. Ova je također vrlo bogata i služi kao veliko pomagalo slušačima kod učenja ovog važnog predmeta. Ovdje su lijepo poredane grančice pojedinih vrsta drveća. Posebno je smještena zbirka pupova, a također 1 sjemenja. Uz ovu zbirku smješteno je razno oruđe, koje služi za obradbu tla kod sjetve sjemena ili sadnje biljaka. Na zidovima su slike, gdje su vrlo lijepo prikazane prorede. Razno obojena stabla prikazuju stupnjeve proreda, koji će uslijediti u pojedinim periodima vremena. Pored ovih slika smještena je velika plastična karta Rumunjske. Bogato je zastupana zbirka iz nauke o iskorišćavanju šuma. Jedan dio na slikama, a jedan dio izrađen u miniaturi prikazuje vrlo lijepo sav rad od obaranja stabla, pa do slaganja i upotrebe pojedinih sortimenata; zatim sav posao oko ugljarenja, slaganja drva u žežnice, kao i transport. Osobito je lijepa mala šumska željeznica izrađena u miniaturi, dok je na drugoj strani mala jarmača. Slušači mnogo, cijene svoj muzej i svaki je od njih spreman, da po više dana radi na njegovom uređenju. U neposrednoj blizini šumarskog nalazi se i vrlo bogat lovački muzej, koji smo također posjetili. Daleko bi me odvelo da nabrajam sve redom, što smo imali pri like vidjeti u ovom muzeju. Dne 1. jula krenusmo željeznicom u Sinaju. Najprije smo razgledali sam grad, koji se smjestio u prekrasnoj dolini okruženoj sa svih strana bregovima, koji sa rastavljaju samo na jednu stranu. Visoko strši gorje Sinaja (2.300 m). Donji je dio sav u zelenilu crnogoričnog drveća, dok prema vrhu vegetacija lagano iščezava. Sam je vrh gol i daje lijepu sliku suvata. Nakon što smo razgledali grad, posjetismo kraljevski dvorac. U dnu bregova, okružen borovima i jelama, strši on visoko iz zelenila. Prošli smo kroz sve njegove dvorane i naročito rado zastali u sobi, gdje je naš kralj boravio za vrijeme posjeta visokoj rodbini. Veliko blago umjetničke i istorijske vrijednosti krije u sebi ovaj na oko skromni lovački dvorac. Poslije podne istoga dana odvezli smo se automobilima u okolna mjesta Busteni i Predeal, gdje smo razgledali veliku žičaru i tvornicu celuloze. Tvornica je smještena podno visokog gorja, preko koga je prevedena žičara u dužini od 20 km i 1300 m. 67 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 70 <-- 70 --> PDF |
visinske razlike. Sistem žičare je Bleichertov. Na dan doveze oko .....^ nr´ drva. Jedna kola mogu da voze najviše 1 m^ drva. Drvo, koje dovozi žičara, sortira se pred tvornicom prema stepenu zdravosti i upotrebljivosti u posebne složajeve, odakle ide u mehaničke mlinove, u kojima se dobiva usitnjeni materijal. Ovaj se ne prerađuje u ovoj tvornici iia papir, već se usitnjeno drvo, lijepljeno u obliku grube Ijepenke, otprema u susjednu tvornicu, koja ga dalje ispire, miješa sa celulozom i prerađuje konačno u papir. Tvornice prerađuju godišnje SOiOOO—IOO.OOO m´ drva. Papira proizvodu u 24 sata oko 30.000 kg. Sutradan, t. j . 2. jula, posjetili smo dolinu Azuge. To je vrlo lijepa dolina, kojom teče potočak, uz koji je izgrađena šumska željeznica. Okolni bregovi, na kojima se uzgaja čista smrekova šuma, strmo se ruše u ovu dolinu. Vlasnik je ovih šuma: jednim dijelom kraljevska obitelj, a jednim dijelom država. Eksploatator pomenutih šuma je akciono društvo, koje ima u rukama tvornicu papira u Bustcniu, što smo je dan prije razgledali. Društvo nosi naslov: »Fabrika de hartie Busteni a. d.« Sve površine iskorišćuju se čistom sječom. Godišnje se iskorišćuje 100 ha, a prihod po ha iznosi oko >... m^ Sa pošumljavanjem posječenih površina nemaju vlasnici šume nikakova posla, jer ga vrši veoma savjesno sam eksploatator. Ugovorom je ustanovljeno, da eksploatator mora godišnju sječinu da pošumi u roku od 5 god. Po izminuću ovoga roka mora na ha biti 6.000 zdravih i za život sposobnih smrekovih biljčica. Nije li ovom zahtjevu potpuno udovoljeno, rok za pošumljenjo se produži. Da li je gornjem zahtjevu udovoljeno, utvrđuje državno stručno osoblje. Do produženja roka rijetko dolazi — samo onda, kad zbog prirodnih nepogoda pošumljavanje ne uspije, jer se eksploatator siara da u ovom kraju bude uvijek dovoljno šume, koja će kasnije da alimentuie njegove tvornice. Ako eksploatator ne postupa po ugovoru, mora da plati znatne otštete. Jasno je, da bi u slučaju nestanka šume u ovoj dolini moralo društvo obustaviti rad svoje tvornice, jer ne bi moglo naći u blizini pogodan materijal za njezimi opskrbu. Zbog navedenog nema za državu opasnosti, da će nastati pustošenje rečenih površina, pa je stoga i mogao vlasnik da pošumljavanje posve prepusti eksploatatoru. Kako je već rečeno, vrši se uvijek čista sječa, koja bi ovdje zbog velike nagnutosti terena morala biti zabranjena, no dozvoljava se s razloga, jer je tlo veoma dobro i duboko. Sječa se vrši redovno u ljetu, jer je u planinskom kraju lakše voditi ljetnu sječu nego zimsku i jer je lakše sa stabala posječenih u ljetu guliti koru, koja inače mnogo kvari kvalitetu papira. Na uspjeh pomlađenja nema ljetna sječa nikakova utjecaja, jer se ono vrši umjetno i to u proljeće druge godine. Pomladenje se vrši gotovo uvijek sjetvom sjemena, a samo na veoma strmim predjelima, gdje postoji opasnost da voda odnese sjeme, pomladenje se vrši biljkama. Sjeme se sije u proljeće, jer u jesen posijano sjeme Iako ugine od smrzavice, koja ga izbaci ra površinu, ako snijeg odmah ne zapane. Potroši se prosječno oko 4 kg sjemena po ha. Kako je tlo vlažno (škriljevasto), to je uspjeh pomlađenja vrlo dobar. Prema pričanju tamošnjih stručnih organa dosegne nekojih godina i 90%. U novije vrijeme uvedena je 40 godišnja ophodnja, jer je smreka u toj dobi vrlo podesna za papir. Proreda se obavlja u 25. godini prvi put, jer je smreka tada već sposobna za fabrikaciju papira. Kod te prve prorede izvadi se 50% stabala. Posječena stabla izrađuju se i sortiraju u šumi, a zatim se tovare u vagone šumske željeznice, koja je vlasništvo pomenutog društva. Šumska željeznica odvaža drvo do susjedne željezničke stanice, odakle se materijal sposoban za tehničku uporabu razašilje dalje, a zaostali tanji i manje vrijedni komadi (u prvom redu proredni materijal) otprema se u spomenutu tvornicu papira. Objedovali smo u šumi, a zatim se povratili u Sinaju, da odavde još istu večer otputujemo u Bukarešt. Prenoćili smo u Bukareštu, a sutradan pošU vlakom u Konstancu. Vožnja od Bukarešta do Konstance vrlo je interesantna. Odmah na početku 68 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 71 <-- 71 --> PDF |
vožnje imali smo prilike da vidimo šume bivše srednje šumarske škole. Sume su za vrijeme rata bile sasma posječene, no poslije rata su nanovo podignute. Danas pretstavljaju lijepe i uspjele hrastove kulture. Dalje se plodni kraj lagano gubi i prelazi u pustu stepu. Ova je nastala uslijed nepovoljnog djelovanja jakog sjeveroistočnog vjetra. Na prolazu kroz stepu promatrali smo rast bagrema, kojim se želi ovaj pusti kraj zašumiti. Opaženo je, da su stabla vrlo lošeg liabitusa, da su suhovrla i da mnogo zaostaju na kvaliteti za stablima oko Cinpercenia. Pokusi su činjeni i sa hrastom, no podignute kulture pokazuju vrlo loš izgled: mala visina, velike krošnje, kratka debla. Narod u ovom kraju veoma oskudijeva na šumi. Imali smo prilike vidjeti na više mjesta u vinogradima betonsko kolje, koje narod upotrebljava u pomanjkanju drveta. Da bi poljoprivredno gospodarenje bilo u ovom kraju što intenzivnije, forsira se zadružno gospodarenje, koje država potpomaže time što im daje popust od 5% kod plaćanja državnog poreza. Provezli smo se pored predjela Jigalia, koji je bio u rukama privatnika, a kasnije ga preuzela država i uredila na njemu odgajalište konja za vojsku. Danas se ovdje više ne odgajaju konji, već se pokušalo zemljište zašumiti bagremom, no te su kulture, iako već 20´ godina stare, veoma slaba uzrasta i habitusa. Vozeći se kroz pravu stepu nijesmo mogli opaziti na daleko ni jednog stabla. Zbog jakog vjetra, koji naročito hara u ovom predjelu, pruga ide kroz usjek, dako je teren potpuno ravan. Osam kilometra daleko od mjesta Fetešti nalazi se rukav Dunava »Borca«, poplavno područje Dunava, obraštcno vrbom (salix viminalis). U ovom se kraju narod mnogo bavi košaraštvom. U Konstancu stigosmo promatrajući neprestano pokušaje zašumljavanja bagremom i hrastom. Rezultati su sve slabiji, što se više približavamo moru. Glavni uzrok neuspjehu je suha klima sa malo oborina, koje su osim toga iiejednoliko razdijeljene preko godine. Nakon kratkog boravka na obali Crnog mora i razgledanja okoline povratili smo se u Bukarešt. Sutradan razgledasmo politehniku, koja broji 5 odjeljenja, od kojih je jedan odio šumarski. Godine 1894. osnovana je prva stručna šumarska škola u Rumunjskoj u miestu / .-/^ C Bj;aneštL Kandidati za ovu školu morali su imati 4 razreda srednje škole. Naukovailje ^ je trajalo 4 godine. Od 190´1- god. tražila se za upis u tu školu potpuna srednja škola. Za ...^. fU^l^ vrijeme rata nijesu se u njoj uopće držala predavanja. Godine 1919. premještena je u Bukarešt i konačno 1923. pripojena je politehnici u Bukareštu. Jedna ogromna zgrada određena je tu za potrebe šumarskog odjela, u kojoj slušači provode većinu dana. Ovdje je smještena veoma bogata stručna biblioteka, do koje je prostrana čitaonica. Biblioteka i čitaonica otvorene su preko cijelog dana. Studenti mogu ovdje naći sva potrebna stručna djela — a u samoj čitaonici mogu nesmetano da se preko cijelog dana bave studijem. Naučni program za šumarstvo ne razlikuje se bitno od našega. Predavanja traju od 8 do 12 i od 2 do 7 sati. Na izostanak slušača sa predavanja strogo se pazi, te onaj, koji u godini izostane 5 puta sa predavanja, a ne može izostanak da opravda, ne može te godine da pristupi ispitu. Nakon završenih studija, koje traju 4 godine, ne stupaju studenti u vojsku, već ostaju i nadalje na školi, gdje im stručno vojno osoblje drži predavanja iz vojnih predmeta. Kod ocjenjivanja ima 20 ocjena. Ocjene od 1 do 12 znače nedovoljan, a od 12 do 20 znače pozitivan odgovor. Nakon što smo razgledali politehniku, upotrijebili smo slobodno vrijeme na razgledavanje Bukarešta. Naveče smo otputovali za Zagreb. Na koncu hoću još da spomenem lijep prijem, kog smo imali po čitavoj Rumunjskoj. Svud nam se izlazilo toliko u susret, da smo jedva i opažali, da smo prekoračili prag svoje domovine. Odmah na stanici u Turn-Severinu dočekao nas je gospodin D r. S t i n g e V., profesor na politehnici u Bukareštu, kome dugujemo naročitu zahvalnost. On nas je pratio za vrijeme čitave ekskurzije i svagda se brižno starao, da nam ništa ne uzmanjka. 69 |