DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 62 <-- 62 --> PDF |
njima, ukoliko se ovim putem mogu podignuti sastojine što veće kvalitete i ekonomske vrijednosti, bavio se u Njemačkoj šumar W. Seitz. Zapaženo je naime, da kod istih stojbinskih i klimatskih prilika može biti kvalitet istovrsnih sastojina veoma različan, te je dokazano, da taj kvalitet ovisi o svojstvima sjemenjaka, čijim je sjemenom podignuta dotična sastojina. Važno je ovdje spomenuti, da su hrastovi, koji rano listaju, kvalitativno lošiji od onih, koji kasnije listaju. Terminalne izbojke kod hrastova, koji rano listaju, ubija često mraz, a time se polučuje njihov loš uzrast. Uzevši u obzir ove navode trebalo bi u našim prilikama forsirati uzgajanje kasnih hrastova. U članku »Obrana šuma od vjetra« iznesene su velike štete, koje mogu u šumama nanesti vjetrovi. Istaknuta je važnost pravovremenog provadanja obrambenih mjera protiv štetnog djelovanja vjetra za pravilno vođenje šumskog gospodarstva. U članku »Važnost grabljivih ptica za šumarstvo i lovarstvo« istaknute su neke prednosti odnosno koristi grabežljivih ptica, kojima bi u naprednom šumarstvu i lovarstvu trebalo posvećivati osobitu pažnju. Po svom sadržaju i ovo će izdanje »Šumarsko-lovačkog kalendara« u puno] mjeri zadovoljavati svim potrebama praktičnog šumarstva, jer doista nemože biti pitanja iz praktičnog šumarskog života, koje se ne bi moglo uspješno riješiti na osnovu podataka sadržanih u kalendaru. Kalendar se more nabaviti kod pisca — Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2 — uz cijenu od Din 25 po kom. Ing. Milan Anić. Dragutin D. Veseli: Katekizam o šumarskoj botanici štampan je i razaslati će se pretplatnicima tokom ovoga mjeseca. Knjiga je rađena zbijeno, ali na širokoj podlozi, da bi mogla zadovoljiti praktičnim potrebama šumarskog upravnog osoblja i služiti kao korepetitorij studentima šumarstva. Sadrži uz osnove opće botanike sistematski svrstano sve naše važnije drveće i grmlje, bilješke o uzgajanju i zaštiti pojedinih vrsti drveća, neke najvažnije strane vrsti i ključ za određivanje listača u zimi. Džepni format, 160 strana sa 16 slika. Cijena 25.— Din bez poštarine i pouzeća. Naručuje se kod pisca: Dragutin D. Veseli, Sarajevo, Kulovića ulica 11 (Drž. lugarska škola). PREGLED ČASOPISA. Forsiarchiv, 1932. Hft 6. — Kulturbetrieb 1932. (0 kulturnim radnjama u 1932.). — H. Gläser: Geräte und Maschinen im Kulturbetrieb (Oruđe i strojevi kod kulturnih radnja). — C. Hampe: Arbeitsverfahren und Leistungen im Kulturbetrieb (O radu i učinku kod podizanja kultura). — Minckwitz: Freiwilliger Arbeitsdienst in der Forstwirtschaft (Dobrovoljan rad u šumarstvu). — H. Armbruster: Normung des Kulturbetriebes (´Norme kod izvadanja kult. radnja). — Kroll: Lärchensat (O sjetvi ariševog sjemena. Autor u članku ističe, da ariševo sjeme ne treba prigodom sjetve pokrivati. Dostatno je, da ga se tek neznatno posipa zemljom. Protiv sunčane žege i kiše treba zasijane gredice štititi smrekovim granama). — Seeger: Engerlingsbekämpfung mittels Acetylen (Obrana od ličinaka hrušta pomoću acetilena. Autor preporuča, da se na napadnutim mjestima stave u razmacima od 15—(20 cm. i u dubini od 30—35 cm. komadići karbida — CaCa — veličini lješnjaka. Pomoću vlage u zemlji razvija se od karbida plin acetilen — C2H2, koji truje grčice). — Fuchs: Kulturreinigung (Čišćenje kultura od korova). Hft 7. — Stech: Breitsaaten im Kamp (O potpunoj sjetvi u privr. šum. rasadnicima). — Baak: Die Handklemmpflanzung im Stücklohnbetrieb (Izvadanje sadnje u zasjek u akordu). Hft 8. — Abetz-Hampe: Zur Frage der Bewertung des Pflanzenvorrats in der Kampbilanz (O određivanju vrijednosti biljaka u bilanci privr. šum. rasadnika). — 748 |
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Mueller: Rüsselkäferbekämpfung mit entsäuertem Baumteer (Obrana protiv pipa pomoću drv. katrana). — W. Pieper: Selbsthilfebauten für Waldarbeiter (O izgradnji stanova za šum. radnike). Hft 9. — Dr. Liese: Ist Rüsternholz imprägnierfähig (Da li je brestovo drvo sposobno za impregniranje). — Dr. Seeger: Intrammon und Locron, zwei neue Flammschutzmittel (Intramon i lokron, dva nova zaštitna sredstva protiv upaljivosti). Hft 10. — Tischendorf: Die wichtigsten Veröffentlichungen aus dem Gebiete der Holzmassenermittlung der letzten Zeit (Najvažniji radovi iz područja dendrometrij*» publicirani u posljednje vrijeme. U ovom članku donesen je kratak kritički referat o radovima, koji se bave raznim pitanjima iz nauke o izračunavanju drvne mase. Autor se osvrće na slijedeće radove: Brunn : O krivulji drvnih masa; Busse : Tablica procenta prirasta; H´amplel: Istraživanja o točnosti Huberove srednjoplošne formule; Hohe na dl: Novi i stari načini procjenjivanja sastojina; M a th iesen : Težišna metoda za određivanje mase; Müller : Stereofotogrametrička mjerenja u sastojini; Oestlin : Procenat kore sa taksatorskog gledišta; A. Paavo : O kubnom sadržaju najvažnijih drv. sortimenata u Finskoj; Pio n ski : O određivanju tekućeg prirasta na oborenim stablima pomoću normalnog poprečnog presjeka; Po lanskv : Upotrebljivost aparata za mjerenje debljine debla). - J. Krahl-Urban: Bekämpfung des Eichenmehltaus (Suzbijanje hrastove pepelnice). Hft 11. — Dr. Hering: Forstmänner um Goethe (Šumari o Qoetheu). — Dr. Brunn: Festigkeitseigenschaften alten Kiefernbauholzes (O čvrstoći stare borovine). — J. Bungert: Planaufstellung und Rechnungslegung als Hilfsmittel zur Leistungssteigerung (Sastav plana i obračuna kao pomoćno sredstvo za povećanje učinka). Hft 12. — Dr. Hilf-Dr. Strehlke: Eindrücke einer Reise nach Russland Herbst 1930. Forstliches Forschungswesen (Utisci sa puta u Rusiju 1930. O šumar, istraživanjima). Hft 13. — Dr. Schubert: Kalte Juninächte in Norddeutschland und der Frostschultz im Walde (Hladne lipanjske noći u Sjev. Njem. i zaštita od mraza u šumi). — Dr. Nemec: Über den Chlorgehalt des Bodens und die Wirkung von chlorhaltigen Kalisalzen auf das Fichtenwachstum in den Forstbaumschulen (0 sadržini klora u tlu i djelovanju klornih kalijevih soli na rastenje smreke u šum. rasadnicima). Hft 14. — Dr. F. v. Qeyr: Nochmals: Rhabdocline (Još o bolesti Rhabdocline). — Dr. Liese: Bemerkungen zu vorstehenden Ausführungen (Osvrt na navode u prednjem članku). — Rode: Das Vordringen der Rhabdocline-Schütte in Deutschland (Napredovanje bolesti Rhabdocline u Njemačkoj). Hft 15. — Dr. Mayer-Wegclin: Ästigkeit und Ästung (O granavosti stabla). — Dr. F. Hudeczek: Tafeln zur graphischen Ermittlung des Massenzuwachsprozentes (Tablice o graf. određivanju procenta prirasta mase). — W. Zschiesche: Befällt der Waldgärtner auch Tannen? (Napada li Hylesinus piniperda jelu?). Hft 16. — Dr. C. Wagner: Vom Blendersaumschlag (0 Wagnerovom obliku gospodarenja). — Dr. Seeger: Natürliche Begründung von Tannenmischbeständen (Prirodno osnivanje jelovih mješ. sastojina). — Dr. Hilf-W. Baak: Die Nachzucht der Douglasie (O uzgajanju duglazije). Hft 17. — W. Erteld: Rohhumusbekämpfung durch Kalkdüngung in Altenbeken (Suzbijanje sirovog humusa pomoću vapnenih gnojiva u A.). — Dr. Hampe: Aufarbel( tungszeiten für weissgeschältes Fichtenpapierholz (Potrošak radnog vremena prigodom guljenja smrekovog drva za proizv. papira). Hft 18. —´ Rohde: Die Folgen des Rhabdocline-Befalls in deutschen Douglasienbeständen (Posljedice napadaja bolesti Rh. na sastojinc duglasijc u Njem.). — Dr. F. v. Qeyr: Rhabdocline-Bekämpfung (Suzbijanje bolesti R.). 749 |
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Hft 19. — Dr. Lang: Zum Wesen des thermischen Optimums (0 biti termičkog optimuma). — Dr. Hering: Deutschlands Aussenhandel mit Holz im 1. Halbjahr 1932. (Njem. inozemna trgovina drvom u 1. polugod, 1932). Hft 20. — Fuchs: Verbesserungen beim Bringen des Holzes, Anrückwege mit Laderampe (Olakšice kod izvoza drva. Uspostava uređaja za tovarenje na izvoznim putevima). — Gläser: Neue Erfahrungen mit Werkzeugen für den Hauungsbetrieb (Nova iskustva sa oruđem za obaranje, skidanje kore i dr.). — Dr. Hampe:, Das Schälen von Nadelhölzern (O guljenju kore sa četinjavog drveća). Hft 21. — Dr. Hering: Eulenfrass und Kiefernzuwachs (O brštenju po gusjentcama sovice i prirastu borovih sastojina). Tharandter Forstliches Jahrbuch, 1932. Hft 6. — Dr. Wappes: Die Vorschläge des Reichssparkommkssars zur Reform von Forstverwaltungen (Prijedlozi drž. komesara o reformi šumske uprave). — Vietinghoff-Riesch: Vogelschutz und Waldhygiene (Zaštita ptica i šum. higijena). Hft 7. — Dr. Gehrhardt: Eine Studie über die Inhaltsermittlung von Probestämmen. (Studija o određivanju kubnog sadržaja pokusnih stabala). — Forsteinrichtungsamt in Dresden: Holzpreisbewegung in den sächsischen Staatsforsten 1931. (Kretanje cijena drvu u saskim drž. šumama 1931). — Dr. M. Merz: Die Florentypen des Erzgebirges und Vogtlandes und ihre Beziehungen zum Wachstum der Fichtenbestände (Tipovi flore E.-gorja i V. i njihovo značenje za rastenje smrekovih šuma. U ovom članku prikazana su istraživanja o tipovima flore u 9 drž. i 3 privatna šum. sreza u E.-gorju i V. Istraživanja su vođena u ondješnjim autohtonim smrekovim šumama. Ovim îadovima išlo se za tim, da se pronađu jedinstveni tipovi za pom. krajeve, te da se utvrdi ovisnost između tipova niske flore i rastenja smreke. Floristička snimanja vršena su kvadratno-metarskom metodom na pokusnim plohama. Ustanovljen je za svaku pok. plohu njen bonitet i to pomoću starosti i srednje sastojinske visine. Osim toga provađane su na većini pok, ploha analize stabala. Karasterističnu nisku floru u progaljenim starijim partijama sačinjavali su slijedeći izraziti tipovi: Oxalis, Myrtillus i Calluna, te prelazili tipovi: Oxalis-Myrtillus, Myrtillus-Oxalis, Myrtillus-Aspidium, Myrtillus-Calluna, Myrtillus- Calamagrostis i Cetraria-Cladonia. Obzirom na bonitet stojbine nađeno je, da »dobre« tipove flore sačinjavaju: Oxalis, Oxalis-Myrtillus i Myrtillus-Oxalis sa srednjim bonitetom 1,2! do 1,8. »Srednje« tipove flore čine: Myrtillus, Myrtillus-svjeza Calluna sa srednjim bon. 3,4 do 3,5, dok »slabe« tipove flore čine: Myrtillus-suha Calluna, ...tillus- Calamagrostis, Calluna i Cetraria-Cladonia sa srednjim bon. 4,7 do 5,6. Analizom srednjih sast. stabala nađeno je, da njihov visinorast ovisi o kvaliteti tipa flore, t. j . što je dotični tip bolji, to je veći visinorast stabala. Na dobrom tipu niske flore kružnoplošni prirast uvijek je veći od 5 cm2, dok na lošem tipu ne prelazi taj prirast preko 5 cm2. Količina humusa zavisi od dobrote staništa, odnosno od dobrote tipa flore i visinskog položaja. Kod dobrih tipova flore nađen je humus u dobrom raspadanju, a kod slabijih tipova utvrđeno je stvaranje suhog treseta. Kod srednjih tipova nađene su veće količine humusa i nepovoljno njegovo rastvaranje. Ispitivan je nadalje pridolazak tipova flore obzirom na mineralnu podlogu tla, pa je nađeno, da izrazito dobri tipovi dolaze na diabasu, biotitgnajsu, muskovitgnajsu i si., a slabi tipovi na kremenom škriljevcu. Općenito uzeto, niska flora uslovljena je zapravo odnosnim stanjem tla, dok je uspijevanje smreke ovisno o stanju tla i klimi.) Hft 8. — Dr. F. Heske: Die Wälder in den Ouellgebieten des Ganges und der Plan zu ihrer geregelten Bewirtschaftung (Šume u području izvora rijeke Gangesa i osnova za njihovo pravilno gospodarenje). Hft 9/10. — G. Wysso´tzky: Bodenfeuchtigkeitsuntersuchungen in Waldbeständen ukrainischen Steppen- und Waldsteppenzone. (Istraživanja o vlazi tla u šumama ukrajinskih stepa i šumskih stepskih zona). — Dr. F. Heske: Die Wälder in den Ouellgebieten des Ganges... (Nastavak). 750 |