DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 62     <-- 62 -->        PDF

njima, ukoliko se ovim putem mogu podignuti sastojine što veće kvalitete i ekonomske
vrijednosti, bavio se u Njemačkoj šumar W. Seitz. Zapaženo je naime, da kod
istih stojbinskih i klimatskih prilika može biti kvalitet istovrsnih sastojina veoma
različan, te je dokazano, da taj kvalitet ovisi o svojstvima sjemenjaka, čijim je sjemenom
podignuta dotična sastojina. Važno je ovdje spomenuti, da su hrastovi, koji
rano listaju, kvalitativno lošiji od onih, koji kasnije listaju. Terminalne izbojke kod
hrastova, koji rano listaju, ubija često mraz, a time se polučuje njihov loš uzrast.
Uzevši u obzir ove navode trebalo bi u našim prilikama forsirati uzgajanje kasnih
hrastova.


U članku »Obrana šuma od vjetra« iznesene su velike štete, koje mogu u
šumama nanesti vjetrovi. Istaknuta je važnost pravovremenog provadanja obrambenih
mjera protiv štetnog djelovanja vjetra za pravilno vođenje šumskog gospodarstva.


U članku »Važnost grabljivih ptica za šumarstvo i lovarstvo« istaknute su
neke prednosti odnosno koristi grabežljivih ptica, kojima bi u naprednom šumarstvu
i lovarstvu trebalo posvećivati osobitu pažnju.


Po svom sadržaju i ovo će izdanje »Šumarsko-lovačkog kalendara« u puno]
mjeri zadovoljavati svim potrebama praktičnog šumarstva, jer doista nemože biti
pitanja iz praktičnog šumarskog života, koje se ne bi moglo uspješno riješiti na osnovu
podataka sadržanih u kalendaru.


Kalendar se more nabaviti kod pisca — Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2 — uz
cijenu od Din 25 po kom. Ing. Milan Anić.


Dragutin D. Veseli: Katekizam o šumarskoj botanici štampan je i razaslati će
se pretplatnicima tokom ovoga mjeseca. Knjiga je rađena zbijeno, ali na širokoj podlozi,
da bi mogla zadovoljiti praktičnim potrebama šumarskog upravnog osoblja i
služiti kao korepetitorij studentima šumarstva.


Sadrži uz osnove opće botanike sistematski svrstano sve naše važnije drveće
i grmlje, bilješke o uzgajanju i zaštiti pojedinih vrsti drveća, neke najvažnije strane
vrsti i ključ za određivanje listača u zimi.


Džepni format, 160 strana sa 16 slika. Cijena 25.— Din bez poštarine i pouzeća.
Naručuje se kod pisca: Dragutin D. Veseli, Sarajevo, Kulovića ulica 11 (Drž. lugarska
škola).


PREGLED ČASOPISA.
Forsiarchiv, 1932. Hft 6. — Kulturbetrieb 1932. (0 kulturnim radnjama u 1932.).


— H. Gläser: Geräte und Maschinen im Kulturbetrieb (Oruđe i strojevi kod kulturnih
radnja). — C. Hampe: Arbeitsverfahren und Leistungen im Kulturbetrieb (O radu
i učinku kod podizanja kultura). — Minckwitz: Freiwilliger Arbeitsdienst in der
Forstwirtschaft (Dobrovoljan rad u šumarstvu). — H. Armbruster: Normung des Kulturbetriebes
(´Norme kod izvadanja kult. radnja). — Kroll: Lärchensat (O sjetvi ariševog
sjemena. Autor u članku ističe, da ariševo sjeme ne treba prigodom sjetve
pokrivati. Dostatno je, da ga se tek neznatno posipa zemljom. Protiv sunčane žege
i kiše treba zasijane gredice štititi smrekovim granama). — Seeger: Engerlingsbekämpfung
mittels Acetylen (Obrana od ličinaka hrušta pomoću acetilena. Autor preporuča,
da se na napadnutim mjestima stave u razmacima od 15—(20 cm. i u dubini
od 30—35 cm. komadići karbida — CaCa — veličini lješnjaka. Pomoću vlage u zemlji
razvija se od karbida plin acetilen — C2H2, koji truje grčice). — Fuchs: Kulturreinigung
(Čišćenje kultura od korova).
Hft 7. — Stech: Breitsaaten im Kamp (O potpunoj sjetvi u privr. šum. rasadnicima).
— Baak: Die Handklemmpflanzung im Stücklohnbetrieb (Izvadanje sadnje u
zasjek u akordu).


Hft 8. — Abetz-Hampe: Zur Frage der Bewertung des Pflanzenvorrats in der
Kampbilanz (O određivanju vrijednosti biljaka u bilanci privr. šum. rasadnika). —


748