DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 57     <-- 57 -->        PDF

. .. .. A ...... ce .. .... .... .. ... ........ .. je .. — .0 = G. .... ...


.... ... ........... .... . ... .......... ......... ...... ... ...... ....


.... ...... ce no ....... .... , ... . ...... ce .. je Z = — . >> = — .


...... . ......... ce ....... ... ........, .... .. ......... ....... (.. ..
.... .... ..... ........, ......... .. ce .. ..... .... ...... ...... y ...
, . D G
...... ........., ... ..... .. .. ..... ......... ].....->.. JS.OS —~ .= — ,
a g


... . .. ...... ...... .......... ....... ...... no .... .... .........).


Ha .... ........ .. ...... 312 111. .. 1932 .. „. ...... .. ..... .. ......,
.......... .. .. .... ..... (... ........ .... ..... . .... .. .. ......)"
......... ..., .. .. ... .... ....... .. .... .. .........., ... ... .......
..... .. .. .. ...... ...... ........ .. ..... ........ ... . y ..... ........
....., ..... ........... .... ... je .. ............


Ha .... ........ ........ .. ...... 312 .. .. 1932 .. u .... ........
.....: „....... je ......, ... ... y .... .... ....... ........ ...... .. .....
.. ......... ...... ....., ... .... ce .... ...... .. .... .. ce ......".
......... ..., .. ce .. ... ......... ....... ....... Ja ... y ..... ........
......... ......... .. .... ...... ...... . .. .... .. ........ ......, ..........
..... .. ...... y ....., a ..... .. ... .... ........., . ...... ...
.. ........, ..... ........ . ..... .. ...... ... .. ...... .... ce ......
........., .... ja ..... ...., ... . ..... ...., ... .. ... ...... ..........
....... .... ...... .. ........ ... .. .. ........ y ........ .. ........
...... ... .. Bac ..... To .... ..... .. .... .... ... ........ . .........
.... ... ........ .... .........., . .... ..... .. ...., ... ...... .... .....
.. ....... .......... ...... ........ ......., .... je ....... . .... ........
.. ..... ... .... ....... .........


....... .. ... ......... . .. ... ........ ......... . ..... ce .. je
... ........ ...... .. .... ......, y ..... .........
Dipl. Ing. .... ........


OSVRT NA PREDNJI DOPIS.


Qosp. Maletić nabacuje se evo već po treći puta sa klevetom, da sam prisvojio
»njegovu« metodu.1 Nakon ranijih odgovora na ovu klevetu (vidi str. 672—678 š. L.
od prošle i str. 308 od ove godine) ne nalazim potrebnim, da se na nju osvrćem i ovdje.
To je krilatica, koja može da pogodi samo g. Maletića. Prijeći ću stoga na njegovo
umovanje o »dendrometrijskim« grafikonima.


Kad se nacrta jedan geometrijski ili slični grafikon (a ovamo — ma da mu cilj
nije čisto geometrijski — spada i Maletićev grafikon 2 sa str. 363 od prošle god.,
reproduciran u prednjem Maletićevom dopisu) i kad se na tom grafikonu izvjesna
veličina postavi, označi i omeđi nedvojbeno, onda svaki poznavalac geometrije može
bez daljnjega da toj veličini poda isto ono značenje, što joj ga je takovim postavom,
označenjem i omeđenjem podao sam crtač. Želi li crtač, da se toj veličini poda drugo
koje značenje, a ne ono, koje bi izlazilo iz direktne interpretacije grafikona, onda Ju
on već na samom grafikonu okarakteriše pobliže, kako bi bila onemogućena njezina
identifikacija sa veličinom, duž koje je ona postavljena i omeđena. Ova karakterizacija
upućuje čitaoca grafikona u pravo stanje stvari ili već na prvi pogled ili ga baren)
nuka, da se o dotičnoj veličini orijentira u tekstu, s kojim je grafikon u vezi. ;,


1 Koliko je ta metoda uopće njegova, izlazi iz moga članka na str. 6781—680 Sum.
Lista od prošle godine.


743




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 58     <-- 58 -->        PDF

U postavu, u oznaci i omeđenju veličine GH na spomenutom Maletićevom grafi


konu nema nikakve dvojbenosti. Ona je postavljena, označena i omeđena tako, da se


geometrijski ne da definirati drugačije, nego kao diferencija ffn hn — ,?0 />0 . Pa i


iz cijelog Maletićcvog saveznog teksta na narednoj (364) strani, počevši od trećeg pa


do predzadnjeg pasusa, izlazi nedvojbeno, da g. Maletić veličini GH podaje ono zna


čenje, koje izlazi iz njene geometrijske interpretacije.1^ Ovo značenje on joj tu podaje


čak izričnim riječima: »i neka je cela dužina odstojanja između dve krajnje ordinate


= GH.«


Kad sam u istom broju Š. L. (str. 377) izjavio, da je izjednačenje veličine GH


na


sa odsječkom ffnh„ —,?o Ao apscisnoj osi sasvim neispravno, g. M. na str. 662 i 666


od prošle god. (zadnji dot. treći pasus) dozvoljuje sebi dvije tvrdnje, s kojima — jed


nako kao i sa grafikonom na str. 663 — ponavlja to izjednačenje i čak me na str. 666


poziva na dokaz moje izjave (»a bilo bi interesantno da on to dokaže«).


Nakon moga dokaza (str. 683 i 684) okreće g. Maletić kabanicu, odriče se te identifikacije
(dotično izjednačenja, str. 297 i 298 od ove god.), pripisuje ju meni i optužuje
me radi teškog kritičkog falzifikata, jer da sam mu tu identifikaciju (u formi jednadžbe
G H = gn hn — ff0 &0) prosto »podmetnuo«. Kad sam na str. 308—310 dokazao protivno,
utječe se on u prednjem dopisu novoj jednoj smicalici j nastoji da spomenutim svojim
grafikonima poda isti karakter, što ga imaju grafikoni puta (si. 3 iz prednjeg donisa).
No tu g. Maletić siječe opet sama sebe, jer i grafikoni puta govore sasvim decidirano
njemu na štetu. Oni doduše spadaju donekle u sličnu kategoriju grafikona, ali su na
njima veličine / okarakterisane tako, da se — sve i bez propratnog teksia — ne mogu
identifikovati sa odsječcima na apscisnoj osi. Na Maletićevom »dendrometrijskom« grafikonu
2 nema naprotiv veličina GH nikakove pobliže oznake, koja bi mogla da spriječi
običajnu geometrijsku interpretaciju te veličine, t. j . njezinu identifikaciju sa spomenutim
odsječkom na apscisnoj osi. Ovakovoj njenoj interpretaciji pogoduje taj grafikon naročito
još s razloga, što je ona sa Maletićevim apscisama sasvim istovrsna, t. j . sastavljena
od istih elemenata kao i svaka apscisa (tek jedino u drugačijem omjeru), dok se
naprotiv na grafikonu puta karakter veličina / (trigonometrijskih relacija) već na prvi
pogled sasvim odbija od karaktera pojedinih odsjcčaka na apscisnoj osi (linearnih
veličina).


Stoga, čitajući grafikon 3 iz prednjeg dopisa, ne može ne samo inženjer, već ni
svršeni đak opće srednje škole doći do zaključka, da je (7-1 — 6´6) km = 3%. Naprotiv
će ne samo svaki inteligent, već i svaki šumar — čitajući Maletićev grafikon 2 i njegov
tekst sa strane 364 od prošle god. — doći do nesumnjivog zaključka, da je g. Maletić
na tom mjestu imao pred očima neispravan odnos GH = gn hn — g0 hQ u tom
zaključku utvrdit će ga naročito nedvojbene ondješnje riječi g. Maletića, kojima je on
diferenciju ff„ hn — g0 h0 izričito identifikovao sa veličinom G H (jer »cela dužina
odstojanja između dve krajnje ordinate« nije ništa drugo, već spomenuta diferencija).


Ne koristi nikakovo naknadno izvlačenje sa svime, što dendrometrija i uči i
ne uči, kao ni sa navodom, da je on »još u decembarskom« (dakle kasnijem jednom)
»broju Š. L. od 1931. god. izložio kako se grafikon ima da razračunava«. To je sve
trebao g. Maletić da ima na umu u momentu, kad je pisao svoj pogrešni izvod, koji je
štampan već u prošlogodišnjem augustovskom broju (str. 364).


Gosp. Maletić postupa dakle očito falzifikatorski, kad i na nemoguće načine hoće
da izvrne smisao i značenje svoga grafikona sa str. 363 od prošle god. i s njime povezanog
teksta na narednoj (364) strani. Falzifikatorski karakter toga postupka očit je
to više, što g. Maletić, u vezi sa izvraćanjem smisla tome grafikonu, direktno iskrivljuje
(pa čak i pod navodnim znakom) svoju rečenicu na spomenutoj (364) strani, na


*a Vidi o tome moj prikaz na str. 684 (pri kraju) i 685 (prva polovica) Š. L. od
prošle godine.


744




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 59     <-- 59 -->        PDF

vodeći u prednjem dopisu, da je rekao: »neka su iznosi ćele dužine odstojanja između
dve krajnje ordinate = Gff«. Koliko se ovaj surogat jedne štampane i Kasnije pod naiVodnim
znakom iskrivljene rečenice slaže (i po slovu i po duhu) s tom rečenicom u
prvotnom njenom sastavu, vidljivo je već na prvi pogled.


Oosp. Maletić, kad se već odvažio na ovaj korak,2 mogao bi lako da pođe i dalje,
pa da čak ustvrdi, da sa ja — kao »posve pristrasan urednik i kritičar« — iskrivio
prije štampanja i dotičnu njegovu rečenicu sa str. 364 od prošle god. Time bi si međutim


g. Maletić stavio na vrat cio spomenuti tekst sa str. 364, koji ovo iskrivljenje onemogućuje,
a demantirao bi ga u tom i zadnji njegov pasus na str. 297 od ove godine, gdje
g. Maletić tu svoju rečenicu (sa str. 364 od prošle god.) ponavlja doslovno.
Aluzije (iz prednjeg dopisa) na Speidela i Kopezkog najčistije su bajke, a i posve
bespredmetne, jer su ova dva autora bila daleko od toga, da si priušte besmislicu,
kakovu je sebi na str. 363 i 364 od prošle godine (a u pitanjima skroz elementarnog
karaktera) priuštio g. Maletić.


Ne uznemiruju me ni najmanje Maletićevi navodi, da ja upotrebljavam teorijske
neistine i njima ga napadam, te da su argumenti, s kojima sam ga napadao, skroz pogrešni.
To sve imaju da prosude drugi, a ne g. Maletić, i u pogledu rezultata toga prosuđivanja
ne bojim se. A veliko je također pitanje, da li sam uopće napadao lično g.
Maletića ili sam tek kritikovao njegove stručne navode. Pogotovu je pak deplasirana
tvrdnja, da sam pri, tom vršio kritičke falzifikate i klevetu, radi koje mi se g. Maletić
prijeti eto sa sudom. Iz prednjih mojih redaka izlazi naprotiv nepobitno, da g. Maletić,
kadgod to smatra probitačnim, falzificira — pa čak i pod navodnim znakovima — i moje
i svoje ranije štampane izjave. Kakovu vjeru mogu onda da zasluže navodi (bilo literarni
bilo lični)) takovog autora? 1 nije onda nikakovo čudo, ako takav autor u djelima i
izjavama protivnikovim gleda svuda i na svakom mjestu samo krađe, klevete, podvale,
prevare i falzifikate.3 Nije čudo, ako takav autor prenosi stručnu polemiku i na lično
polje.


U redu bi bilo, da g. Maletić već jednom izvrši svoju — eto već i ponovnu —
prijetnju sa sudom. Potrebno je, da se već jednom utvrdi i sudskim putem, tko je od
nas dvojice klevetnik i književni dot. kritički falzifikator.


Na odgovore g. Maletića — počevši već od onoga, koji je štampan u prošlogodišnjem
decembarskom broju — ne bih se bio uopće ni osvrtao, da on nije u tom
broju (na kraju članka) nabacio na mene ličnu osvadu radi literarne krađe. Tu sam
sad ja morao da se branim od najneugodnije optužbe, koja može da stigne univerzitetskog
profesora. Isto sam morao da učinim u ovogodišnjem majskom broju, gdje
je g. M. ovu osvadu ponovio u detaljnijoj formi i optužio me ujedno (na sasvim osebujan
način) radi klevete i kritičkih falzifikata. S time (i na isti način) nastavio je eto
i u prednjem dopisu, koji faktično nije drugo, nego čista lična polemika sasvim svoje
vrsti. Odgovorio sam opet — i morao sam da odgovorim, jer to traži moja situacija.


3 Nije to uostalom prvi ovakav slučaj, jer sam već u ovogodišnjem majskom
broju — odgovarajući na njegove klevete u pogledu »kritičkih falzifikata«, počinjenih
navodno po meni na njegovu štetu — upozorio na dva konkretna primjera, gdje je g.
Maletić (u tom istom broju) falzificirao pod navodnim znakovima ranije moje izjave.
Ali ni to nisu bila jedina dva ovakova slučaja. Takovog izvrtanja ranijih mojih izjava
(pod navodnim znakovima) bilo je s njegove strane u istom broju još, a da i ne spominjem
mnoge slučajeve, u kojima je g. M. (u tom istom broju) teško izvraćao i svoje
i moje ranije izjave ne upotrebljujući pri tom navodne znakove.


3 Oosp. Maletić nije uostalom takav samo prema meni. U jednom od nedavnih
brojeva Š. L. (8/9) on je bez ikakova zapravo razloga na tablice masa g. Drag. S. Petiovića
jednostavno nabacio sumnju, da bi lako mogle biti neautentične (»podešene
prema nekim drugim tablicama«).


745