DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 51 <-- 51 --> PDF |
tuđem i nepoznatom polju naučnog rada — krije g. M. Baš zato, jer je g. M. na tom polju rada materiju razrađivao na temelju različitih izvještaja, pouzdanih u manje pouzdanih, na osnovu neprovjerenih podataka i pričanja, izvadaka skalupljenih i s brda i s dola, raspravljajući na daleko i široko o svemu i svačemu, izašla je »potpuna ričet-knjiga«. Sve se to dalo postići mnogo kraće, točnije i preglednije i sa većom praktičnom vrijednosti, kako sam ranije napisao. G. M. piše u svom odgovoru na str. 681.: »U knjizi se iznose samo jači primerci, da se dokaže (str. 154 i 156), da u svim našim krajevima sve vrste divljači po svojim kvalitativnim sposobnostima spadaju u red prvoklasnih evropskih vrsta. Ovaj zadatak uspelo mi je ispuniti na temelju provedene anke,te i sakupljenih statističkih podataka.« Što li si sve ne uobražava g. profesor Marinović! Ništa g. M. nije uspjelo ispuniti niti kakav zadatak riješiti. To je sve lovcima već odavna poznato i bez ankete i mimo statističkih podataka prof. M. i naši lovci o tome već dug niz godina i pišu i govore. Nema gotovo članka, gdje se to ne spominje. Tek za primjer navodim, da u istom broju »Šumar. Lista« (novembar 1932) str. 676 piše g. M. Knežević za divokoze: »Trofeje iz ovoga lovišta mogu se takmiti sa svima lovištima Srednje Evrope«, pa onda dalje: »Kako po dimenzijama tako i po formi spadaju ovakove trofeje na prvo mjesto u svakom natjecanju.« Zar je takovo ispunjenje toga zadatka taj toliko isticani naučni rad i znanstveni studij g. prof. M.? Upravo zato, što je g. M. u svojoj knjizi o privrednom značaju lova prešao na polje samoga lovstva i mnoge stvari prikazao u krivom svijetlu (da li po svojem ili tuđem iskustvu, nije od važnosti) i tako mnoge pojmove pobrkao, predložio sam, da bi dobro bilo, da se napiše lovstvo specijalno za našu divljač i naše prilike, dakle jugoslovensko lovstvo, i to prema današnjem stanju znanosti. Knjigu zamišljam na pr. u obliku njemačke knjige »Die hohe Jagd«, samo u mnogo kraćem i sažetijem oblika. Ona ne bi trebala biti po opsegu mnogo veća od knjige prof. M., o kojoj je ovdje govor. Takova bi knjiga ujedno poslužila i kao priručnik i kad udžbenik. Ne dijelim mišljenje g. prof. M., da bi takovo djelo mogao napisati svaki nastavnik lovstva na našim fakultetima ili drugi lovni stručnjak. Ne dijelim ga već s razloga, što onu nije ni dosad napisano. A ne mislim niti na jedno posve teoretsko djelo, već na djelo sa što više praktičnih iskustava, mišljenja, pogleda, savjeta i zaključaka. Zato držim, da bi za takovo djelo trebalo najmanje jedan tucet stručnjaka. Na taj moj predlog i na tu sa mnogih strana vrlo osjećanu potrebu grdno se oborio g. M. u svom odgovoru izlažući ga smiješnosti (»a blažena Jugoslavija ima sve to sabrano i napisano ...«). Možebit g. prof. M. nije pravo, što sam mu u tom svom prijedlogu za novu knjigu dodijelio otsječak: o historiji lova i lovnom zakonodavstvu. Pa to je bio samo prijedlog. Ako prof. M. nije s tim zadovoljan, može si izabrati po volji koje drugo poglavlje ili vrstu naše divljači, pa da čujemo rezultate njegovih studija, iskustva, savjeta i t. d. Ili možebit nije g. prof. M. pravo, što sam baš ja taj prijedlog stavio i da ne bude baš na moju inicijativu. Bilo ne bilo, prije ili kasnije morati će se tome pristupiti, jer je to jedna neodgodiva potreba. Držim, da će se u tome složiti sa mnom svi moji drugovi i čitaoci Š. L. Konačno i jer je tako i g. prof. M. u svom odgovoru na moju kritiku učinio, da završim sa medvjedima. Nikako nisam izvrtao navode g. M. o dimenzijama lubanje bosanskog medvjeda iz zbirke g. Martino, koje se računaju »među najjače u zapadnoj Evropi,« već sam ustvrdio, da ima jačih dimenzija. G. M. je naime morao napisati: »koje se računaju među najjače premjeren e dimenzije u zapadnoj Evropi«, i da je tako napisao, ne bih imao razloga, da tvrdim protivno. Za dokaz, da moja tvrdnja stoji, donosim dimenzije lubanje medvjeda pod rednim brojem 4 (taj se naime ima dodati tabelarnom pregledu: medvjeđih lubanja objelodanjenih u Š. L. na str. 542 od ove godine i za to nosi redni broj 4). 737 |