DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Postotak ukamaćenja i poduzetn. dobit uloženog kapitala moraju biti kod svake kal kulacije već unaprijed ustanovljeni faktori, dakle ograničene veličine, koje skupa djeluju u korist poduzetnika. Ako u jednoj ograničenoj veličini jedan faktor (postotak ukamaćenja) raste, mora logično drugi faktor (poduzetn. dobit) da pada. Ali ovo pa danje poduzetn. dobitka nije posljedica neispravnosti formule, nego padanja uloženog kapitala (troškova i šumske takse). 0 tome će se gosp. Šurić osvjedočiti, ako primjere sa raznim kamatnjacima izradi u cijelosti — a ne polovično. Dakle gosp. Šurić nije se istakao ni u ovoj tački svoje kritike. Jednako je neispravna i naivna tvrdnja gosp. Šurića, da je podjela tro škova na sve godine poslovanja bez obzira, u kojoj se godini trošak čini, protivna osnovnim principima svakog trgovačkog računa. Čini mi se, da je gosp. Šurić pustio iz vida, da se kod dugoročnih poslova mora kalkulisati sa prosječnim podacima i da vrijeme isplate troškova dolazi do izražaja u anuitetima, što odgovara i općem i trgo vačkom računanju. Što se tiče zabacivanja mojih formula, mislim, da je ovaj prijedlog gosp. Šurića — dok se ne nađe jednostavniji i ispravrdji postupak — malo preuranjen. Gosp. Šurić ne mora da se kod svojih kalkulacija posluži mojim formulama. Može on da upotrijebi i nadalje predloženu, Barthi imputiranu formulu ili neka se posluži formulama, koje je gosp. Ing. A. Lohwasser publikovao u Šumarskom Listu br. 4 od 1. aprila 1923. god., strana 215 i 216. Možda će sa ovim formulama postići rezultate, koji će bolje odgovarati njegovim trgovačkim principima, nego mojima. Nakon svega ovoga držim, da je gosp. Šurić trebao prije pisanja svoje kritike da se sjeti one: »Si tacuisses «, jer nije oportuno, da jedan stručnjak u stručnom listu pokaže, da i nakon tolikih godina provedenih u državnoj službi i u praksi oko - kalkulisanja šum. takse još nije s time pravo na čistu. Ing. J. Waszner. JOŠ NEŠTO O ZEMLJIŠNIM ZAJEDNICAMA. (Kratak odgovor na članak g. Ing. Nestorovića, koji je otisnut u Š. L. br. 10/1932. g. pod gornjim naslovom). Najprije moram konstatovati, da g. N. nije prarvo pročitao članak, koji je napao, jer inače ne bi pobijao ono, što u njem nije napisano. On je neke tvrdnje na moj račun izmislio, pa drži, da ih treba pobijati i time u Š. L. zakrčiti mjesto kojem drugom članku. Kako god on zna za primjer, gdje neka općina hoće urediti svoje z.z., tako imam ja najmanje dva puta toliko primjera, gdje ona to neće, ali zato nije nigdje tvrdeno, da se ne trebaju z. z. uređivati, već je samo rečeno, da ih ne bi bilo dobro d ii j e 1 i,t i. Dokazivanje g. N-a, da se u Provincijalu neke šume trebaju pretvoriti u poljsko dobro s razloga, što od njih nitko nema koristi, te da bi ih zato trebalo dijeliti, nije nikakvo dokazivanje, već obmamljivanje. Kad je mogao naći u š. 1. kalendaru analizu lišnjaka, što nije u istom kalendaru pogledao, kolik bi god. prirast drv. mase mogao biti po jutru na ondješnjem (rel. šum.) tlu, pa bi otpala analiza kukuruza, grahorice i pšenice, jer bi se osvjedočio, da se god. prkras,t i u niskoj šumi (t. j . ogrjevni ma terijal) baš ondje mnogo bolje može unovčiti nego kukuruz, grahorica i pšenica. Drugo je pitanje, ako se neka šuma mora krčiti radi prenapučenosti, ali to zato nije radi rentabilnosti. Vrijeme neće krčiti šumu, već prenapučenost dotičnog kraja! Sasvim je točna moja tvrdnja, da se na kult. podizanju ovoga kraja nije radilo, jer da se radilo, ne vjerujem, da se to djelo ne bi danas vidjelo. Primjeri navedem po g. N. novoga su datuma. To su dobra djela pred smrt i to mala! Isto tako množenje zadruga nije dozvoljeno samo na papiru, a u stvari se tolerira, što i g. N. priznale : sa primjedbom o tajnim diobama. Ing. I. Jelenic. 734 |