DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Prema ovoj za javnost publikovanoj metodi račun u primjeru gosp. Šurića, sa
trajanjem poslovanja kroz godinu dana, izgledao bi ovako:


faktični sa kamatima


Trošak Din 160 —
168-400-



Din 232 —
Ođbivši 20 % troškova i šum. takse kao poduzeto.
50X21 0
6f—
1 20
Ostaje šumska taksa .. . Din 168 —
odnosno . . , * 160—


Uporedivši ovaj primjer sa gornjim (po Barthi) opažamo, da u svim rezultatima


t. j . u kamatima, u poduzetničkom dobitku i u šumskoj taksi ima razlike, i ako su i
jedan i drugi matematski ispravno izračunati, polazeći u oba slučaja sa stanovišta, da
se poduzetnička dobit računa samo od investicija bez kamata. Razlike potječu odatle,
što Bartha sve investicije ulaže početkom poslovanja, a Waszner sukcesivno, od početka
do kraja, prosječno sredinom poslovne godine. Jasno je, da se ova razlika —
primjereno vremenu isplate troškova — mora također izraziti u formulama poduzetničkog
dobitka, koja za Barthinu metodu mora biti Z C


, a za


lOOXl´Oi?


..


metodu Wasznera Z
. I jedna je i druga formula ispravna, no


50 X 2-0p


1 +


koja je za praksu ili upotrebu bolja, zavisi od odluke, da li ćemo cijeli rad isplatiti
početkom poslovanja, što se u trgovini ne događa, pa postići manju šumsku taksu
(Bartha), ili kako se to stvarno čini, sukcesivno, tokom trajanja poslovanja, prosječno
sredinom poslovanja, postižući pri tom veću šum. taksu (Waszner).


Tvrdnja gosp. Šurića, da je kod moje formule učinjena omaška u toliko, što sam
u omjer stavio dvije veličine (troškove i poduzetničku dobit), koje padaju u različito
vrijeme, pa da treba jednu prolongirati (troškove) ili drugu diskontirati (poduz. dobit),
da bi se njihove na taj način izračunate veličine odnosile na isto vrijeme, izgleda na
prvi pogled kao vrlo uvjerljiv argumenat. No već i površno istraživanje dokazuje, da
ona bazira na nerazumijevanju najelementarnije nauke o odnosu dvaju brojeva (vidi
Algebru za treći i četvrti razred srednjih škola od prof. Milana Nedića, Beograd 1928,
strana 91—94). Gosp. Surić dolazi svojim tvrđenjem odnosno prolongiranjem troškova


opet do formule, imputirane Barthi, t. j . do Z = c Koliko ta formula


100


1 +


p


vrijedi, pokazao sam naprijed kod primjera po Barthinoj metodi.


A da vidimo, do kakvog rezultata dolazimo upotrebom ove formule u primjeru:
po Waszneru:


731