DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 42 <-- 42 --> PDF |
domaćim četinjačama. Duglasije ima preko 300 vrsta, te je potrebno tačno proučiti, koja je prikladna za naše prilike. Do sada smo uvažali i gojili ponajviše duglasije iz semena britsko-kommbijskog porekla, što je bilo pogrešno s obzirom na kasniji razvoj i to u rastu, kvaliteti drva i osetljivosti na mraz. Dobrota drva duglasije vrlo je različita, kao što joj je različna i boja, koja može biti žućkasta, crvena ili tamno-crvena. Najbolja je duglasija sa crvenim drvom. Ta se vrsta sada uvozi iz Washingtonskog teritorija i biljke te provenijencije imaju dobar rast, neprestiživu dobrotu drva, te nisu ni malo osetljive na mraz. Osim toga dobiva se to seme razlučeno po visinskim predelima. Klimatski odnošaji posve su slični srednjeevropskim. Nemci, Danci, Letonci i t. d. vrlo su zadovoljni s tom vrstom, te je to jedina, koja dolazi u obzir za naše krajeve. Mladi vlasnik gojiti će samo tu vrstu sadnica i to u množini, koja će odgovarati stepenu interesovanja. Posebnu pažnju posvećuje također japanskom arišu (Larix leptolepis), glatkom ili američkom boru (berovcu ili vajumtovcu, Piuus Strobus), koje bi bilo dobro uzgajati i u našim šumama. Nedaleko od grada ima uređeni rasadnik u veličini od 20.000 mr, gdje se u nepreglednim vrstama zeleni 1,000.000 jedno- do dvo-godišnjih smrekovih, borovih i raznih drugih biljčica, koje izazivaju radostan smešak posetnika, koji to gleda i razume. U uzgajanju sadnica drži se vlasnik najnovijih metoda, s kojima priuči pomladak na skromnost, u prvom redu s obzirom na vlagu, te time postigne i na siromašnijim tlima dobar uspeh sadnica. Tlo nije prejako, pošto je mengeška okolica geološki mlada naplavina tekuće vode, a sloj zemlje nad peskom nije debeo. Nadmorska visina kraja iznosi cea 320 m, a oborine su umerene. Srednja letna temperatura je također umerena1, te su sadnice podesne za sve položaje, osim ekstremnih visinskih. Smreke mengeške provenijencije uspevati će u našim Alpama kao i na Pohorju ili dolenjskim brežuljcima, Gorskom Kotaru, a također i u hrvatskoj ravnici. Šumski vrt opskrbljen je s napravom za zalevanje. U sredim vrta postavljena je i, nekoliko metara uzvišena željezna posuda sa sadržajem od 12.000 1, tako da se zaleva sa ustajanomi i ugrijanom vodom. Iz cea 150 m udaljenog potoka crpi vodu u posudu motorna sisaljka, koja ujedno daje pritisak za škropljenje. Sa svim tim agilni poduzetnik toga modernog zavoda još nije na kraju, nego na početku. Njegovi planovi su veći. U prvom redu predviđa već sada u budućim godinama povećati veliki rasadnik tako, da bude moguće uzgajati veće množine egzotičnih četinjača za pošumljavanje. Za vrtove i parkove odgojiti će sadnice u svim veličinama. Sunce zapada, a Kamuičke planine — prije sjajni kristali — sada su se ražarile krvavo-crveno. Posetnici se oprostiše od gospodara zaželivši mu dobar uspeh u uzornom poduzeću, kojeg je vlasnik naše gore list, a koji će biti sa svojim stručnim delovanjem našem šumarstvu na ponos, a domovini na čast. Magla, sama magla, kada su izletnici, članovi J. Š. U. izišli u Ljubljani iz autobusa. Srdačna hvala gospodinu Saši Staretu na zanirnivom popodnevu. Ing. M. Šušteršić, Ljubljana. FRANCUSKA ŠUMARSKA TERMINOLOGIJA. Journal Forestier Suisse donio je iz pera gosp. redaktora H. Badoux-a u br. 11 (novembar 1932) prikaz moje knjige »Tehnologija drveta«. Pored priznanja, kojim je ocjenjivač počastio autora, porodila se u njega sumnja o provenijenciji izvjesnih francuskih šumarskih termina, koji su rasijani u tekstu knjige ili se nalaze pod slikama. U želji da domaćim čitaocima i sabiračima ;terminološke grade prikazem podrijetlo upotrijebljenih termina, a naročito u želji da podvučem, da su svi ti termini preuzeti iz francuske stručne literature, iznosim ovdje popis knjiga odnosno mjesta, na kojima se rečeni termini nalaze. 728 |