DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I jedni i drugi traže, suglasno liberalističkim principima, što veću rentabilnost kapitala uloženih u šumsku produkciju. Razlikuju se^ tek u tome, da jedni smatraju kapitalom šumu, a drugi — dosljedniji i logičniji — tvrde, da je šuma produkt (plod) kapitala, što ga predstavlja samo šum sko tlo i upravni kapital. Bez dvojbe je shvaćanje Presslerovo mnogo preciznije od shvaćanja njegovih protivnika. Zato je na prvi pogled upravo neshvatljivo, kako mogu da se kritiziraju matematički izrazi Presslerovih zahtjeva, među koje n. pr. spada i njegova jednadžba gospodarske ravnoteže: Au + Da X 1 V~ e + D" X IV´-6 + = = (B-f K)X(V-i) + c x i v Gornji matematički izraz, preveden na obični jezik, glasi: Glavni sječivi prihod i prihodi od proreda tečajem jedne ophodnje jesu kamati kapitala, što ga predstavlja zemljište zajedno sa upravnim i kulturnim kapitalom. Iz gornje jednadžbe računskim putem dobivamo: R — A-+ D" : l ."~~. + D" iVI? + — c !. _ ,/ Značenje pojedinih oznaka dovoljno je poznato, pa držim, da se ne moram upuštati u njihovo .tumačenje. Također je međusobni utjecaj pojedinih faktora na rezultat vidljiv iz same formule. Mora se reći, da je formula u matematičkoj kao i u verbalnoj formi upravo vanredno jednostavna i jasna, pa je zato sve manje razumljiva činjenica, da su se oko te formule vodile najogorčenije borbe, što ih poznaje šumarska nauka i praksa. A ipak je ova formula razdijelila šumarske redove u dvije fronte, koje su se ogorčeno pobijale i koja borba zapravo ni danas nije dovršena. Na čelu jedne vojske stajali su uvaženi šumarski stručnjaci, kao Pressler, Gustav Heyer, Wirnmenauer, Faustmann, Endres, a donekle i Martin i t. d. Na protivnoj fronti stajali su Bose, Borggreve i mnogi noviji autori. Ova se borba može shvatiti samo onda, ako se uvaži, da se nije vodila o samim principima, već da su predmetom i povodom podjele mišljenja bile dedukcije, koje su se izvodile i izvode se iz temeljnih Presslerovih formula, a koje dedukcije mnogi šumarski stručnjaci nisu htjeli i mogli prihvatiti. Pressler zahtijeva, da se na šumsko gospodarstvo imaju primijeniti pravila običnog financijalnog gospodarstva. U svojoj knjizi: »Des Waldbaues Zustand und Zwecke, Dresden 1.858« kaže Pressler doslovce: »Dass dieses System nicht ohne Kampf durch das Leben gehen wird, dessen bin ich sicher, denn der Geist, dem es entsprungen ist, ist der Geist der Spekulation.« Na drugom mjestu u istoj knjizi kaže opet: »Unser Waldwirt hat die Aufgabe, seine Wirtschaft so zu organisieren, dass er mit Beachtung aller Verhältnisse sicher die höchsten Gelderträge gewinnt.« Nadalje Pressler sa svom snagom traži, da se prizna načelo, da se ima u državnim šumama gospodariti po istim načelima financijalnog go 655 |