DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ako umjesto faktora r umetnemo njegovu vrijednost .-~\..´ to prva formula glasi .-.-..-^...-* Uzmemo li u obzir, da je prema Endressu šumski kamatnjak jedna autonomna veličina, koju ćemo označiti sa p%, a pravi kamatnjak ili Verzinsungsprozent sa Pa, onda je renta pak gornja formula za kapital izgleda ovako: .. 100 .=. 100 px Pošto ali Pi rae mora, te uopće može samo slučajno da bude jednako p2, to iz ovog izlazi, da je gornja jednadžba u praksi nemoguća. Matematički je ali neoboriva istina, da ako imamo u jednom računu više faktora, a jedan se od tih može po našoj volji mijenjati, to rezultat našega računa ovisi o našoj samovolji, makar su svi ostali faktori i neovisni o našoj volji. Time držim, da je dovoljno dokazano, da i kod računanja prihodne vrijednosti šumskoga zemljišta rezultat nije neka matematička nužda, koja se ne da mijenjati, već je taj rezultat produkt naše volje, koja slobodno upliviše na rezultat izborom faktora p. Nakon što smo na temelju oficijelnih karakteristika šumskog kamatnjaka došli do tako neočekivanih rezultata, pojavljuje se još jedno pitanje, koje je i u udžbenicima računanja vrijednosti šuma vrlo slabo ili nikako obrađeno, a to je pitanje, kako su teoretičari uopće dobili ili izračunali šumski kamatnjak. Dosada je naime u nauci sasma nepoznat pojav, da bi neko znanje samo po sebi, kao neka blagovijest, došlo do nas. Pa kako se onda mogu u tančine opisivati svojstva šumskoga kamatnjaka, kad on nije utvrđen na pouzdan način? U udžbenicima računanja vrijednosti šuma često se puta naleti na pasus, da se primjenom visokog šumskog kamatnjaka dobivaju premalene ili čak negativne vrijednosti za šumsko tlo. Pojavljuje se pitanje, kako i otkuda se zna, da je računom dobivena vrijednost prevelika ili premalena. Koji je kriterij, po kome se prosuđuje ispravnost računskih rezultata? Iz prakse je poznato, da se ispravnost rezultata o vrijednosti šume i njezinih dijelova dobivenih računski putem propisanih formula prosuđuje i ocjenjuje tako, da se ti rezultati suprotstave rezultatima iz ponude i potražnje šumskih objekata, dakle prometnoj vrijednosti tih objekata. Ako je dakle prometna vrijednost kriterij za rezultate dobivene upotrebom formula, onda je na dlanu, da ona može i čak mora biti također kriterij za pravilan 663 |