DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Mnoge teze, koje su zapravo duševni produkt »Waldrentlera«, preuzete su kasnije od pojedinih pristaša teorije najveće zemljišne rente, te su! imale za posljedicu mnoge zablude u šumarskoj praksi kao i u teoriji. Zato se danas mnogi grijesi u šumarstvu pripisuju teoriji najveće zemljišne rente, makar im ona nije pravi uzročnik. Pressler uveo je u šumsku nauku matematiku kao sredstvo za određivanje stepena rentabilnosti pojedinog šumskog gospodarstva, te je smatrao, da će se marljivom primjenom matematičkih metoda rada povećati rentabilnost šumske proizvodnje. Postavio je razne matematičke formule, iz njih izvodio razne dedukcije praktične naravi, pa su baš ove dedukcije izazvale oštru opoziciju protiv njega i njegovih nauka. Ove matematičke formule bile su stavljene u centrum naučne debate i polemike, pa su mnogi njegovi pristaše kao i protivnici smatrali, da je teorija najveće zemljišne rente i njezino matematičko obrađivanje i dokazivanje jedno te isto. Vezanje šumarske nauke sa matematikom izazivalo je dakle na jednoj strani sve češće i ljuće napade na teoriju najveće zemljišne rente, ali je na! drugoj strani bilo najjači potporanj i temelj ove teorije, koja je iz matematike i vukla svoju frapantnu životnu snagu i izdržljivost. Matematika, kao apstraktni izražaj jedne istine, nepokolebiva je i neoboriva, pa zato ono, što je matematički dokazano kao ispravno, ne može biti nego ispravno; ovo je zadnji argumenat svih pristaša teorije najveće zemljišne rente. Promotrimo li sada stanje, koje je nastalo u šumarskoj nauci i praksi, nakon što su na šumarstvo počele da budu primjenjivane nacionalno- ekonomske metode gospodarskog liberalizma, opazićemo da ima i u nauci i u praksi mnogo značajnih kontrasta i protivnosti. Pojedine discipline jedne te iste nauke međusobno si protivurječe, a uza sve to nad svim šumarskim disciplinama opažamo i osjećamo uplive gospodarskog liberalizma, kojem se po mogućnosti nastoje prilagoditi i teorije i ljudi. Rekapituliramo li dosadanje zaključke, to u stisnutoj formi možemo reći, da je opća nacionalno-ekonomska teorija gospodarskog liberalizma našla svoju primjenu i izražaj u šumskom gospodarstvu u teoriji najveće zemljišne čiste rente. Ova je teorija postavila načelo, da je šumski kapital u suštini jednak drugim vrstama kapitala, da je sposoban za ukamaćivani e jednako kao i drugi kapitali. Radi toga je kardinalna dužnost šumara, koji upravljaju šumskim kapitalima, da nastoje postići što veće ukamaćivanje povjerenih im kapitala. Sve gospodarske mjere moraju biti preduzete s obzirom na glavni i konačni cilj gospodarstva. Međutim; se ali teorija najveće zemljišne rente ponosi još jednom značajnom odlikom, naime da raspolaže sa preciznom matematičkom metodom, koja joj omogućuje, da matematičkom operacijom utvrdi gospodarske mjere, koje će imati za posljedicu najveće ukamaćenje kapitala uloženih u šumsko gospodarstvo. Računskom operacijom utvrdi se financijalna ophodnja, koja je glavni uvjet za rentabilnost u šumskom gospodarstvu. Ako dakle hoćemo temeljito proučiti teoriju najveće zemljišne rente, moramo se kod toga držati puteva i metoda, koje nam narav predmeta nalaže, t. j . moramo svoju analizu prilagoditi dvjema glavnim značajkama ove teorije i to: a) matematičkoj podlozi teorije, b) biološkim i ekonomskim temeljima teorije. 657 |