DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ad 2. Financijalno pitanje neće biti tako teško riješiti, ako se uvaži, da pravoužitnici moraju plaćati takse za drvo, u koliko imovna općina nema dovoljno prihoda za pokriće proračuna. Ktome prihodi od kamata hepotrošive šumske glavnice kao i svi drugi prihodi od paše, žirovine, međutimnog užitka Ltd., sve bi to moglo proračun uravnotežiti. Osim toga imovne općine kao takove — jer služe općenitosti, dakle i državi — imale bi se osloboditi od plaćanja vanrednih prireza i opć. nameta, koji su ih u zadnje vrijeme tako pritisli, da su došle u financijalne neprilike. Naročito se ne bi smjele izrabljivati od strane države za državne zajmove, kao što je to učinila propala monarhija, iznudivši milijune za ratne zajmove. Ti bi se milijuni imali im. općinama povratiti ili pretvoriti u drž. zajam i im. općinama osigurati kamate. Ad 3. Kad bi bila riješena pitanja pod 1. i 2., imalo bi se pristupiti podržavljenju uprave i osoblja. Imovne općine plaćale bi državi stanovit postotak svih beriva aktivnih i umirovljenih službenika, a ostatak bi država imala osigurati svakogodišnjim svojim budžetom. Imale bi se osnovati šumske direkcije, koje bi bile podčinjene izravno ministarstvu šuma i rudnika, dok bi se vanjske šumske uprave i šumski srezovi imali pridržati s razloga, jer su osnovani na mnogogodišnjem iskustvu i shodnosti. Ovim bi se načinom činovnici i činovničku osoblje učinili neodvisnima od zastupnika i odbornika im. općine znajući, da će biti unaprijeđeni od ministarstva, kad na njih dođe red, pak će svoju službu vršiti po uputama i propisima, koje će mu država diktovati. Ovdje mi je naglasiti, da su šume potrebne iz klimatičkih razloga, jer regulišu plodovitost zemlje, narodno zdravlje itd., uslijed čega je njihovo osiguranje od velike koristi za državu, pak je uslijed toga i ona dužna za te šume doprinositi stanovit procenat troškova. Zato sam spomenuo, da bi im. općine imale doprinijeti samo dio za svoje osoblje u državnu blagajnu, koja bi to osoblje plaćala. Razumije se samo po sebi, da bi bolje situirane im. općine doprinosile više, a slabije situirane manje. Ovim bi načinom od šumske uprave otpali politički uplivi, koji su uvijek zlo djelovali na čuvanje i upravu šuma. Stručnjak je nastojao uvijek održati ravnovjesje između šume i seljaka, dok je politika uvijek imala pred očima osiguranje političke stranke na vlasti, a šuma je bila najpodesnije sredstvo za osiguranje glasova kod izbora. Uslijed toga morale su se otvarati branjevine zubu marve još nedorasle, morale su se mijenjati osnove ušumljenja, a na štetu šumskog gospodarstva, morao se po zapovijedi votirati ratni zajam itd. Svi će ti obziri otpasti, kad stručnjaci sami budu odlučivali u šum. gospodarstvu, bez uticaja političkih stranaka i političara, to sigurnije, što držim, da je svaki šumar bar isto tolik patriota kao i svaki političar, pak će narodu ono dati, što smije i može po načelima šumskoga gospodarstva, dok političar zahtijeva od šume ono, što ona dati ne može i ne smije i što je samo časovita korist za pojedinca ili za pojedino selo, a za narodno dobro općenito štetna Potrebno je, da se bar prethodno zadrži dosadanje uređenje imovnih općina što se tiče centralnog ureda, šumskih uprava ili šumarija i čuvarija 574 |