DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Zakon o likvidaciji agr. reforme nije samo zakon kojim se kodificiraju izvjesna pitanja časovitog, prolaznog značenja, koja se mogu i često mijenjati, nego je to zakon kojim je nakon dugogodišnjeg iznimnog stajanja konačno opet konkretizovano i načelo Ustavom zagarantovanog prava privatne svojine. Taj zakon nije donesen nasumce. On je izgrađen na izvjesnim principima, koji su ne samo plod obilnog i teškog iskustva, nego su isti i rezultat opsežnog studija, te nalaze svoje ishodište u dubokim stvarnim razlozima one osebujne bitnosti, one naročite strukture, kakova je svojstvena samo šumama. Dugi vremenski periodi, stalnost konačnih ciljeva, stalnost gospodarskih smjernica, stalnost u potrajnosti troškova i prihoda, potrajnosti u nagomilavanju vrijednota, stalnost granica i sigurnost posjeda, to su načela, koja su u suštini svojoj onaj stanac kamen, koji cijelom razvoju i opstanku šuma garantuje i mogućnost valjanog šumarstva. Zato se ta načela i ne smiju i nemogu svaki čas da mijenjaju! Zato je i Zakon o likvidaciji agr. ref. skinuo konačno sa dnevnoga reda i pitanje naših šuma. Konačno! T. j . dogledno barem jedanput za uvijek, a to je stilizacija, koja se obično ne nalazi u nijednom drugom zakonu! A nije prošlo ni par mjeseci nakon pravomoćnoga okončanja tih teških i dubokih problema, mi eto stojimo i opet u znaku istog pitanja, baš kao da želimo da postanemo živi démenti svih onih načela, koje je zakon usvojio kao konačno riješenje, desavuišući time zapravo nikoga drugoga nego ranijega zakonodavca. Da se to ne dogodi,´to nijedna novela k Zakonu o likvidaciji agr. reforme nemože i nesmije da segne preko stručno postavljenih te stvarno opravdanih načela. Svaka izmjena ili nadopuna zakona, koji na temelju utvrđenih takovih načela konačno likvidira izvjesna pitanja, može da se kreće samo u granicama i u smjeru upotpunjenja eventualnih logičnih nedostataka ili stilističkih nejasnoća. Ima tako primjerice jedno krupno pitanje, koje upravo vapi za izmjenom. To je pitanje otštete koja se imade platiti za eksproprijacijom oduzete šume, na teritoriji Dravske, banovine te srezovima Sušak, Delnice i Vrbovsko. No kako je to pitanje riješeno zasebnim pravilnikom a na osnovu § 31. Zakona od 19. juna 1931. godine, to bi se imao da promjeni samo pravilnik od 15. jula 19.31. godine, a ne Zakon niti bilo koje zakonom postavljeno načelo. Što više možemo slobodno da ustvrdimo, da su se propisi toga pravilnika zapravo teško ogriješili ne samo o intenciju samoga zakona o likvidaciji agr. reforme, nego i o načela koja su postavljana po pitanju pravedne odštete. Mi smo to pitanje već pokretali i ranije ukazujući stalno na nemogućnost, neopravdanost i nepravednost — kao i na nelogičnost obračunavanja vrijednosti za eksproprisane šume po katastarskom čistom prihodu. Ne ulazeći u pitanje da li je katastarski čisti prihod uopće ispravna i shodna baza za izračunavanje, vrijednosti zemljišta istaći nam je samo to da bi se ta baza čak i mogla usvojiti kada bi u cijeloj državi bila provedena istovremena — makar i iz ranijih godina datirajuća klasifikacija zemljišta. Ovako, zato, jer ne samo da katastar davno više nije pravi izraz; stanja u naravi, nego i zato što klasifikacija zemljišta datira i iz starijeg i iz novijeg doba — nije ta baza ni relativno ispravna, jer će primjerice ono zemljište koje je doživilo i novo, a možda i najnovije prevrstavanje u katastralne razrede, biti skuplje od onoga koje je ostalo pri najranijoj svojoj, dakle prvoj odnosno najstarijoj klasifikaciji. Pridržavajući se ali čak i onoga načina odštećivanja po kat. čist. prihodu i kod šumskih zemljišta, posve je neispravno i neopravdano da se ne uzima u obzir i vrijednost troškova pošumljavanja odnosno vrijednost drveta na pošumljenim površinama, 626 |