DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 6     <-- 6 -->        PDF

putni troškovi itd. porasli nerazmjerno, što se jasno dade vidjeti iz knjiga
pojedinih imovnih općina.


3. Po novom činovničkom zakonu premještavano je osoblje od
drž. šumske uprave k imovnim općinama i obratno, a umirovljivalo se
činovničko i čuvarsko osoblje — iz partijskih razloga — razmjerno mlado i
za službu još sposobno, tako da je primjerice kod Ojurgjevačke imovne
općine broj umirovljenika narasao u zadnjih 10 godina od 20 na 103 lica,
dakle na broj daleko veći od broja aktivnog osoblja. Razumije se, da su
mirovine dopitane po novom zakonu i lug. osoblju, što silno tereti imovnu
općinu, kad se uoči, da imovne općine po prijašnjim zakonima nisu bile
obvezane lug. osoblju davati mirovine, već si je lug. osoblje samo stvorilo
zakladu, dok je činovništvo imalo svoju mirovinsku zakladu po čl. 20.
zakona od 15. VII. 1873., iz koje bi zaklade većina umirovljenih činovnika
imov. općina dobivala danas mirovine, da nije naređenjem ministarstva
financija (generalne direkcije drž. računovodstva) od 20. oktobra br. 120304
.. 1923. obustavljeno plaćanje u tu mirovinsku zakladu kako doprinosa
im. općina tako i doprinosa činovništva.
Uslijed toga su isplate mirovina ne samo činovništva već i lug.
osoblja pale na teret imovnim općinama. Ove već danas ne mogu plaćati
te mirovine, koje bi morale zapravo da terete državni budžet, kako se to
iz gornjih navoda jasno vidi.


4. Baš u vrijeme, kad su nekretnine uopće postigle u cijeni kulminaciju,
pustile su se im. opć. Gjurgjevačka i Križevačka, a i neke druge, u
kupovanje ovećih šumskih kompleksa. Tako je Ojurgj. i. o. kupila od
tvrtke »Drach« (od bivšeg virovitičkog vlastelinstva) preko 3000 kat. jutara
šume, koja je planinska i većim dijelom iskorišćena, isto tako od vlastelinstva
»Inkej« u Rasinji nekih 1000 rali mlade šume, koja leži na periferiji
imovne općine.
Nemajući dovoljno gotovine za kupnju tih šumskih kompleksa, morala
je imovna općina prodati u srcu Podravine za zakup određene šumske
čistine »Crnec« i Drvosjeki, osim toga dijelove Repaša i Limbuša, koji
su dijelovi odbacivali zakupom parcela preko milijun dinara godišnje. Na
taj se način riješila sigurnog godišnjeg prihoda za pokriće proračuna, isto
tako kamata gotovine, da navuče na se teret troškova uprave, poreza, nameta
itd. za kupljene komplekse.


Ne mogu ispitivati razloge, koji su uvjetovali takav kup, samo mi je
poznato, da danas imovna općina prodaje u nizini uz Dravu najplodnije
površine po jutru za Din 2000, dok je u planini plaćala za gole komplekse
po rali Din 3000. Takovom transakcijom snizili su se prihodi od zakupa
u svakogodišnjem proračunu za više od milijun dinara, a u istom razmjeru
povisili su se rashodi, te su otpali i kamati na gotovinu, koja je za taj kup
izdana i koja je iznosila kojih 12,000.000 Dinara uz 5%, što čini manje u
svakogodišnjem proračunu oko Din 600.000.


5. Gotovine, što su ih imale imovne općine u bankama kao nepotrošive
glavnice, smanjene su na osnovi relacije jedan prema četiri kod pretvaranja
kruna u dinare na lA, a da ti dinari nisu imali više od V10 vrijednosti
od pretvorenih zlatnih kruna.
Ovo su samo u krupnim crtama izneseni razlozi, zašto su imovne
općine došle u financijalne poteškoće, koje neće stati samo kod onih imovnih
općina, koje već danas ne mogu spajati kraj sa krajem. Te će teškoće
stići i sve ostale imovne općine, jer je nemoguće, da one prebrode krizu,


572