DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 59     <-- 59 -->        PDF

šuma samo u onim krajevima, koje su »oskudni na obradivim zemljištima i gdje je
žiteljstvo upućeno na šumsku privredu« u koliko postoji potreba« za ispašu i snabdijevanje
sa drvom« (§ 24. toč. 2. Z. o. 1. agr.) — utvrđujući kao takove krajeve srezove
»Sušak, Delnice i Vrbovsko te cijelo područje Dravske banovine« (§ 24. toč. 3. Z.


o.
1. agr.).
Intencija zakonodavčeva je ovdje jasna, a kulminira u tome, da i krajevi, koji
nisu mogli da smire potrebu okolice sa obradivim zemljištima a na račun velikih privatnih
ekonomija, doprinesu svoj obol za socijalno i političko udovoljenje svoga kraja


— šumom.
Odluka o tome je pala, a vrijeme će dokazati dali je efekat za kojim se išlo,
postignut, i u koliko je postignut. U interesu našega šumarstva, koje je baš i u tim
krajevima doseglo doličnu visinu, jeste, da dalnji udes tih šumskih objekata nebi
desavuisao opravdanje i shodnost samoga čina.


Međutim, iako Zakon od 19. juna 1931. prema jasnom slovu već samoga § 1.
konačno likvidira agrarnu reformu na velikim posjedima;


iako je po kategoričkoj sadržini § 24. toč. 2. i1 3. nedvoumno izrečeno da šume
izvan granica Dravske banovine, te srezova Sušaka, Delnice i Vrbovsko ne mogu biti
predmetom eksproprijacije;


iako je napose toč. .. istoga § 24. doslovce i imperativno rečeno, da se po isteku
30 dana, odnosno još i daljnjih 6 mjeseci iza stupanja na snagu zakona o likvidaciji
agrarne reforme pitanje po zahtjevu za eksproprijaciju »konačn o zatvara«;


iako je s istim tim § 24. i toč. 6. Zakona izričito naglašeno još i to, da se »sa
svih ostalih šuma briše zabrana otuđivanja i opterećivanja« koja je stavljena u gruntovnici´
na temelju odredaba Zakona od 00. maja 1932. godine;


iako je u § 5. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o likvidaciji agrarne reforme
na velikim posjedima od 5. XII. 1931. osim toga još i posebno za šume rečeno da se
po dozvoli g. Ministra Poljoprivrede »nakon identifikacije odnosnih čestica i prije utvrđenja
objekata« može u zemljišnim knjigama brisati zabrana otuđenja i opterećenja;


iako je pravomoćnom odlukom g. Ministra Poljoprivrede za jedan dio tih velikih
posjeda dobivena dozvola brisanja te klauzule o zabrani otuđivanja i opterećivanja;
iako je Zakonom ustanovljeni rok od 30 dana pa i onaj daljnji od 6 mjeseci, već
u februaru 1932. dakle već davno prošao te je time pitanje stvarno zatvoreno —


— ipak je sadanji g. Ministar Popljoprivrede našao za shodno, da jednostavnim
svojim jednim rješenjem izda naređenje kojim se nalaže zemljišno-knjižni´m uredima,
da obustave svako provođenje pravomoćnih odluka svoga predšasnika Ministra Poljoprivrede,
koje je odluke ovaj pozivno na ustanove Zakona o likvidaciji agrarne reforme
izdao davši dozvolu za brisanje klauzule o zabrani otuđenja i opterećivanja;
i dalje da se ranije postojeća predbilježba o zabrani otuđenja i opterećenja opet
ponovno uspostavi — i to zato, što još nije uslijedila odluka o utvrđivanju objekata,
iako je to u očitoj protimbi sa § 24. toč. 6. samog Zakona o likvidaciji agrarne reforme
od 19. VI. 1931., a napose § 5. Zakona o izmjenama i dopunama od 5. XII. 1931.;


nadalje saznaje se da sadanji g. Ministar Poljoprivrede namjerava da — unatoč
toga što je zakon o likvidaciji agr. ref. konačno riješio cio kompleks našega agrarnog
problema — ipak noveliziranjem Zakona od 19. juna 1931. godine, ponovno pokrene
pitanje eksproprijacije šuma i u ostalim dijelovima države, što zapravo nije drugo,
nego jednom već zatvoreno pitanje — otvoriti ponovno, te se nehotice pitamo: dokle
ćemo tako?!


Ne možemo i nećemo da osporimo mogućnosti mijenjanja postojećih Zakona —
no u ovom konkretnom slučaju treba ipak da svratimo pažnju na ono nešto, što je
u Zakonu o likvidaciji agr. reforme od 19. juna 1931. godine ipak drugačije nego se
to normalno u Zakonima nalazi.


625