DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 59 <-- 59 --> PDF |
šuma samo u onim krajevima, koje su »oskudni na obradivim zemljištima i gdje je žiteljstvo upućeno na šumsku privredu« u koliko postoji potreba« za ispašu i snabdijevanje sa drvom« (§ 24. toč. 2. Z. o. 1. agr.) — utvrđujući kao takove krajeve srezove »Sušak, Delnice i Vrbovsko te cijelo područje Dravske banovine« (§ 24. toč. 3. Z. o. 1. agr.). Intencija zakonodavčeva je ovdje jasna, a kulminira u tome, da i krajevi, koji nisu mogli da smire potrebu okolice sa obradivim zemljištima a na račun velikih privatnih ekonomija, doprinesu svoj obol za socijalno i političko udovoljenje svoga kraja — šumom. Odluka o tome je pala, a vrijeme će dokazati dali je efekat za kojim se išlo, postignut, i u koliko je postignut. U interesu našega šumarstva, koje je baš i u tim krajevima doseglo doličnu visinu, jeste, da dalnji udes tih šumskih objekata nebi desavuisao opravdanje i shodnost samoga čina. Međutim, iako Zakon od 19. juna 1931. prema jasnom slovu već samoga § 1. konačno likvidira agrarnu reformu na velikim posjedima; iako je po kategoričkoj sadržini § 24. toč. 2. i1 3. nedvoumno izrečeno da šume izvan granica Dravske banovine, te srezova Sušaka, Delnice i Vrbovsko ne mogu biti predmetom eksproprijacije; iako je napose toč. .. istoga § 24. doslovce i imperativno rečeno, da se po isteku 30 dana, odnosno još i daljnjih 6 mjeseci iza stupanja na snagu zakona o likvidaciji agrarne reforme pitanje po zahtjevu za eksproprijaciju »konačn o zatvara«; iako je s istim tim § 24. i toč. 6. Zakona izričito naglašeno još i to, da se »sa svih ostalih šuma briše zabrana otuđivanja i opterećivanja« koja je stavljena u gruntovnici´ na temelju odredaba Zakona od 00. maja 1932. godine; iako je u § 5. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima od 5. XII. 1931. osim toga još i posebno za šume rečeno da se po dozvoli g. Ministra Poljoprivrede »nakon identifikacije odnosnih čestica i prije utvrđenja objekata« može u zemljišnim knjigama brisati zabrana otuđenja i opterećenja; iako je pravomoćnom odlukom g. Ministra Poljoprivrede za jedan dio tih velikih posjeda dobivena dozvola brisanja te klauzule o zabrani otuđivanja i opterećivanja; iako je Zakonom ustanovljeni rok od 30 dana pa i onaj daljnji od 6 mjeseci, već u februaru 1932. dakle već davno prošao te je time pitanje stvarno zatvoreno — — ipak je sadanji g. Ministar Popljoprivrede našao za shodno, da jednostavnim svojim jednim rješenjem izda naređenje kojim se nalaže zemljišno-knjižni´m uredima, da obustave svako provođenje pravomoćnih odluka svoga predšasnika Ministra Poljoprivrede, koje je odluke ovaj pozivno na ustanove Zakona o likvidaciji agrarne reforme izdao davši dozvolu za brisanje klauzule o zabrani otuđenja i opterećivanja; i dalje da se ranije postojeća predbilježba o zabrani otuđenja i opterećenja opet ponovno uspostavi — i to zato, što još nije uslijedila odluka o utvrđivanju objekata, iako je to u očitoj protimbi sa § 24. toč. 6. samog Zakona o likvidaciji agrarne reforme od 19. VI. 1931., a napose § 5. Zakona o izmjenama i dopunama od 5. XII. 1931.; nadalje saznaje se da sadanji g. Ministar Poljoprivrede namjerava da — unatoč toga što je zakon o likvidaciji agr. ref. konačno riješio cio kompleks našega agrarnog problema — ipak noveliziranjem Zakona od 19. juna 1931. godine, ponovno pokrene pitanje eksproprijacije šuma i u ostalim dijelovima države, što zapravo nije drugo, nego jednom već zatvoreno pitanje — otvoriti ponovno, te se nehotice pitamo: dokle ćemo tako?! Ne možemo i nećemo da osporimo mogućnosti mijenjanja postojećih Zakona — no u ovom konkretnom slučaju treba ipak da svratimo pažnju na ono nešto, što je u Zakonu o likvidaciji agr. reforme od 19. juna 1931. godine ipak drugačije nego se to normalno u Zakonima nalazi. 625 |