DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IX. Primaju se novi članovi: Za redovite primaju se gg. Duša n M. Perović , šumoposeđnik, Kavadar; Bleyer H in ko, šum. pripravnik, Guštanj; Arnošt Ulehla, šum. upravitelj, l.ekenik; Ing. Zulji ć M i j o, sreski šum. referent, Tomislav-grad; Star e Šaša , Mengeš. — Za pomagače: Serbinov Leon i d, stud. forest, Zagreb; Mott Rafaël , šum. inž., Zagreb. Istupaju iz članstva: Ing. Fridrich Pa. vie, Caprag; Pleine r Rudolf, gozdni oskrbnik, Guštanj; Pose k Franc, Hoče; Pohl Eduard, nadšumar, Brod na Kupi; Ing. Maletić Ljubivoje, šum. inspektor, Beograd; Hi eng Ernest, Ljubljana. Sjednica je završena kasno uvečer na dne 18. augusta. ZAPISNIK 56. (XI.) redovne glavne skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane dne 19. i 20. augusta 1932. na Sušaku. 1. Svečano otvorenje zbora i pozdravni govori. Na dne 19. augusta u 10 sati prije podne predsjednik gosp. Milo š Ćirkovi ć otvara skupštinu. U svome govoru ističe, kako Udruženje ima za svog Pokrovitelja našeg uzvišenog vladara Nj. Veličanstvo Kralja. Naš slavni Vladar ima veliko razumijevanje za šumarsku struku. Predlaže, da se Kralju odašalje slijedeći brzojav: »Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I. — Bled. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svojoj glavnoj godišnjoj skupštini na Sušaku izjavljujući svoju gotovost da svim silama porade na snaženju i jačanju našega šumarstva, kao vrlo važne grane narodne privrede, u du bokoj odanosti i ljubavi pozdravljaju Vaše Veličanstvo svog Visokog Po krovitelja. Da živi Vaše Kraljevsko Veličanstvo! Da živi uzvišeni Dom Karadordevića! Predsjednik: ćirković«. Skupštinari ustaju i burno kliču »Živio Kralj«! Predsjednik zatim toplim riječima pozdravlja sve prisutne. Pozdravlja braću Ćehoslovake, koji su se u tako lijepom broju odazvali i došli do plavog Jadrana da uzveličaju zbor bratskih Jugoslovenskih šumara. Predstavlja goste skupštini: zastup nike Ustredni Jednote Čehoslovenskeho Lesnictva gg.: ße dri eh a Für s ta iz Praga, predsjednika U. J. Č. L.; Antuna Schre.bera iz Halamke, savjetnika i poslovnog tajnika U. J. Č. L.; Vaclava Bar eha neka, šum. savjetnika i refe renta za inostranstvo U. J. Č. L. iz Drahnovice; Ing. Františeka Kosara, za stupnika Českoslov. Ministarstva poljoprivrede iz Praga; ostalu gospodu uvažene českoslov. goste gg.: Jaroslava Kunovskog, lesmistra´iz Praga; Jana Ko la . d u, lesmistera iz Kostyna; Karela Indru, lesmistera iz Novog Mesta; .. nek a Prusku , lesmistera iz Landstyna; Jan a Ž a k a, lesmistra iz Vacikova; Ing. Jaroslava Cermaka, lesmistra iz Antolovca; Ing. Zdeneka Stancla, lesmistra iz Jimramova. Skupština oduševljeno pozdravlja pljeskom braću iz Cehoslovačke. Predsjednik čita brzojav Poljskog šumarskog udruženja, čiji delegat g. Ing. Jan Hausbrandt će stići na Sušak na dne 20. augusta t. i. drugog dana izjutra. Braća Poljaci u brzojavu srdačno pozdravljaju skupštinu. Predsjednik pozdravlja zastupnika gosp. Ministra šuma i rudnika g. Ing. M i lana Mužinića i čita dopis i pozdrav Ministra g. Viktora Pogačnika 617 |
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ovome zboru. Predlaže, da se gospodinu Ministru, odašalje slijedeći brzojavni pozdrav što. skupština sa odobravanjem prihvaća. . »Gospodinu Viktoru Pogačniku, Ministru, šuma i rudnika . .:.´. -. Beograd. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svom 56. (XI.) glavnom godišnjem zboru na Sušaku, pozdravljaju Vaše Gospodstvo : svoga Ministra uvjereni, i : da će šumarska struka napredovati pod Vašom vrhovnom upravom. ..´.´-;-.´.´ Predsjednik: M. Ćirković.« U nastavku svoga govora pozdravlja predsjednik bar. Milan a Turković a doživotnog počasnog predsjednika Jugoslovenskog šumarskog udruženja. (Buran pljesak.) Pozdravlja gospodina načelnika općine Sušak, gg. zastupnike Udruženja domaće drvne industrije, predstavnike vlasti na Sušaku, predstavnike štampe i ostale uvažene goste. Skupština pljeskom prihvaća pozdrave predsjednika prisutnima gostima. Predsjednik predlaže, da se odašalju slijedeći brzojavi, što skupština jednoglasno prihvaća. »Gospodinu predsjedniku Ministarskog savjeta Dr. M. Srškiću, Beograd. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svom glavnom godišnjem zboru na ´ Sušaku pozdravljaju Vaše gospodstvo želeći Vam što uspješniji rad na unapređenju mile otadžbine i šumarske struke. Predsjednik: M. ćirković«. »Gospodinu Ministru Zemedelstvi, Praha. Šumari Jugoslavije iskreno pozdravljaju Vaše gospodstvo sa svog 56. zbora na Sušaku. Predsjednik: M. Čirković«. Uzima riječ zastupnik Ministra šuma gosp. viši inspektor Ministarstva šuma lug. Mila n Mužinić . U svom govoru kaže, kako gosp. Ministar žali što zbog zaposlenosti ne može lično da dođe na ovaj zbor. Gospodin Ministar pozdravlja ovo zborovanje želeći mu što veći uspjeli. Napose mu Je gosp. Ministar stavio u dužnost, da pozdravi braću Cehoslovake. Uzima riječ predsjednik Cehoslov. šumarskog udruženja Ing. B. Fürst . U svom odužem govoru ističe potrebu uzajamnosti slavenskih šumara. Zahvaljuje predsjedniku na lijepom pozdravu. Zatim govori zastupnik Ministra Zemedelstvi iz Praga g. Ing. F. Kosar. Pozdravlja skupštinu u ime svoga Ministra. Zahvaljuje Jugoslovenskoj braći na radu oko zbhženja slavenskih naroda na polju šumarstva. Riječ uzima začasni predsjednik Jugoslovenskog šumarskog udruženja barun Mila n Turković . Pozdravlja skupštinare, želi ovome zborovanju uspješan rad, a našem snažnom Udruženju što veći razvoj u budućnćosti. Šumari su uvijek bili na braniku naših šuma pa^će biti i ubuduće. Skupština pljeskom odobrava. Predsjednik predlaže skupštini da se izaberu dvojica skupštinskih sekretara i predlaže za sekretare skupštine gg. Ing. Nikolu Mihaličeka i ing. Vladimira Bos il je vica. Skupština prima ovo jednoglasno; izabrani sekretari zauzimaju svoja mjesta. Za ovjerače skupštinskog zapisnika predlaže predsjednik gg. Ing. Svetozar a Jagrovića i ing. Andriju Perušića. Skupština prima ovaj predlog jednoglasno. Na to predsjednik predaje riječ dir. g. Ing. Josip u G r ii n w a 1 d u, koji drži predavanje o temi: »Šumarstvo na kršu savske banovine«. (Sva predavanja sa zbora biti će zasebno odštampana u narednom broju Šum. Lista.) Nakon predavanja predsjednik se srdačno zahvaljuje u ime uprave predavaču na osobito uspjelom i interesantnom predavanju. 618 |
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Prije prelaza na drugu tačku dnevnoga reda predsjednik daje 10 minuta odmora. 2. Poslije odmora prelazi se na drugu točku dnevnoga reda »Izvješta j glavn e uprav e o društvenom radu 1931/32., stanju društvene imovine, izvještaj nadzornog odbora, te podijeljenje razrešnice upravnom i nadzornom odboru«. Budući da je taj izvještaj štampan i dostavljen svakom članu te ga je mogao unapred pročitati, predsjednik pita skupštinu, da li je potrebno da se taj izvještaj na skupštini ponova čita. Skupština zaključuje, da se izvještaj ne čita ponova, i predsjednik na to otvara debatu. Ing. Otma r M i k 1 a u napominje, da je u izvještaju trebalo staviti broj članova Udruženja. . Tajnik Dr. Neidhard t izvještava zašto to nije učinjeno i nadopunjuje izvještaj usmeno. Za vrijeme izvanredne skupštine Udruženje je brojilo 802 punopravna člana. Na predlog predsjednika nadzornog odbora g. Ing. Rus ti je upravni odbor je zaključio, da se brišu svi članovi, koji dvije godine nisu platili članarine. Pošto je to učinjeno to Udruženje broji sada: redovnih članova 667, utemeljitelja 88´, počasna 4, pođupiratelja 2, pomagača 115 svega 876. Od toga punopravnih članova 761. Kad je tajnik sastavljao izvještaj upravo su pozivani oni članovi, koji duguju preko dvije godine, da dug namire u roku od 15 dana jer će inače biti isključeni. Tajnik dakle nije tačno znao kakovo će da bude brojno stanje pred samu skupštinu. Ing. Ruži ć Ant e kritikuje, da se na skupštini veoma malo govornika javlja da kritikuje rad odbora; kaže da je odbor radio i mnogo poslovao, ali rezultati su maleni. Napominje, da nije denesen izvještaj o radu »Odsjeka rada«. J. Š. U. prima medu svoje članove sve one, koji se bave šumom i drvetom, a ti isti članovi sastavljaju svoja vlastita Udruženja a ne pitaju o tome i ne izvještavaju J. Š. U. Zatim razlaže da uprava nije članovima »Odsjeka« slala nikakova pitanja, premda je to bila dužna činiti. Odsjek za drvnu industriju trebao je u ovo vrijeme krize mnogo raditi, a nije radio ništa i ništa nije učinio. Zatim prelazi na pitanje jednakopravnosti šumara na svim poljima javnog djelovanja, koje je pitanje u svojoj sredini prva pokrenula beogradska podružnica u predmetu pasivnog prava glasa drž. šumarskih činovnika. Prema tome bi i šumari opet zauzeli položaj koji im i među ostalim drž. činovnicima pripada. Tajni k daje objašnjenje na kritiku predgovornika: Kroz četiri godine što je on tajnik Udruženja, radne sekcije su srazmijerno malo radile. Neki predmeti koji su im pošiljani, vraćeni su s time, da ih riješi sam upravni odbor. Odbor je sam1 mnogo radio, a osobito na donošenju novih pravila. Što se tiče međunarodne konferencije, na njih Udruženje nije bilo izravno pozivano, a niti Upravni odbor može snositi krivnju što u Ministarstvu šuma nije bilo interesa za te ´konferencije. Što se tiče predstavke beograd. sekcije, da bi šum. činovnici mogli biti kandidovani za narodne poslanike, upravni odbor je zaključio, da ništa ne poduzima po tome predmetu, jer se pasivno pravo glasa drž. ?um. činovnika protivi Ustavu. Što se tiče odsjeka rada napominje, da bi u te odsjeke bilo dobro da uđu članovi, koji će i sami davati inicijativu za rad. Ing. Ruži ć prima na znanje ovo obrazloženje i objašnjava svoje mišljenje o kritici, koju je ranije dao. Odsjeci rada trebali bi da budu pomoćnici tajnika Udruženja. Predsjednik odgovara Ing. Ružic u u ime Upravnog odbora i opravdava rad. Prilike su takove, da se za neku stvar založe sve sile i dobiju se obećanja i sa najviše strane, a opet sve ostaje bez većih rezultata. Tako je na pr. radi pitanja penzija namještenika Imovnih opština išao bivšem g. Ministru dva puta čitavi odbor i dva puta sam predsjednik. U pitanju namieštenja mladih šum. inžinjera bio je kod gosp. Ministra g. Dr. B a 1 e n, te je dobio obećanje, da će u najskorije vrijeme ovi biti namješteni. Kod pojedinih sekcija nije bilo rezultata u radu, a tome je razlog što članovi sekcije nisu iz istog mjesta, a pismeni sporazum medu članovima daleko zaostaje 619 |
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 54 <-- 54 --> PDF |
za usmenim dogovorom. U predmetu prijedloga beogradske podružnice izjavljuje, da je zahvalan zakonodavcu što je spriječio šumarima pasivno pravo izbora za narodne predstavnike u skupštini. Ali zato naprotiv treba dati šumarima potpunu samostalnost i odgovornost u njihovom stručno m radu. (Burni pljesak.) Treba dobrih šum. državnih službenika, a ne političara. (Pljesak.) Mi, kao šumari, tražimo, da budemo zaštićeni, tražimo zaštitu za sebe u svome stručnom poslu za dobro naroda i otadžbine. Ing. Otma r Mikla u objašnjava da ne stoji da Udruženje nije bilo zastupano na međunarodnim konferencijama te da na njima nijesu sudjelovali Jugoslovenski šumari. Pita nadalje zašto nije štampano u Šumarskom listu predavanje Dr. K o m a r e k a, kad je običaj da se štampaju sva predavanja sa skupština. Ing. Baranac izvještava, da je g. Komarek obećao da će o toj temi na pisati naročiti članak za Šumarski list. Ing. Josi p R u s t i j a kao član nadzornog odbora čita svoj izvještaj nadzornog odbora za skupštinu. Ing. Mikla u daje kritiku rada blagajne. Pita u čemu se sastoji svota ođ 51.000 Dinara, koja je navedena kao potraživanje. Blagajnik objašnjava, da je ta svotai najvećim dijelom dug članova na članarini, a Din. 8.000 je dug za oglase u Šumarskom Listu. Tvrdi, da je sve to vidljivo iz tabela koje su štampane uz »izvještaj za skupštinu«. Ing. Mikla u traži da se objasni stanje zaklada i kretanje novca u fondovima kao depozita za popravak zgrada »Šumarski Dom« te da to sve bude jasno vidljivo u blagajničkom izvještaju. Blagajnik daje objašnjenje: Uspoređivanje stanja zaklada nije se praktikovalo do sada napose iznositi na skupštinu pa zato nije niti sada učinjeno, jer kod zaklada nema većih promjena. Za Borošićevu zakladu se pripisuju samo kamati jer je glavnica toliko malena, da se iz njenih kamata nemogu učiniti nikakovi radovi. Isto je sa Ke reškenjijevom zakladom. Stanje depozita vidljivo je u štampanoj bilanci, a novac je uložen kod gradske štedionice u Zagrebu. Ing. Mikla u prima ovo objašnjenje i predlaže da se upravi dade razrešnica i pohvala za njen požrtvovan i uspješan rad. Ing. R u ž i ć pita, šta je sa fondom za šumske rasadnike i traži da se i taj unese u bilancu. Tim fondom upravlja Podružnica u Ljubljani, a potrebno je, da se za glavne skupštine donese izvještaj o tome. Predsjednik izvještava da rasadnikom u Mariboru rukuje podružnica´ u Ljubljani, i da o stanju uprava nema podataka. Podružnica u Ljubljani nije naime poslala izvještaje, koji će se naknadno nabaviti. Predsjednik predlaže slijedeću gospodu ka» iinancijski odbor da pregledaju proračun Udruženja za 1933. godinu: Ing. Barana c Slobodan, Ing. Lambert Krišković, Ing. Jerbić Ivan. Skupština prima. Skupština zatim jednoglasno daje razriješnicu dosadanjoj upraivi. Predsjednik nato zaključuje prijepodnevno zasjedanje skupštine i zakazuje nastavak za isti dan u 16 sati i 30 minuta. Nastavak skupštine. Na početku poslijepodnevnog zasjedanja potpredsjednik g. Ing. Mila n Le narči ć drži predavanje o temi: »Naša uloga u međunarodnoj saradnji u pogledu sanacije tržišta drva« (vidi predavanja). Nakon predavanja predsjednik u ime uprave J. Š. U. zahvaljuje predavaču na trudu i najavljuje, da će se predavanje radi svoje važnosti štampati i u Šumar. Listu. Na to se prelazi na slijedeću tačku dnevnoga reda: 4. Rasprava o budžetu za godinu 1933. Predsjednik poziva gg. kojima je stavljena u dužnost da provedu reviziju proračuna, da dadu svoj izvještaj. 620 |
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Izvještaj daje ing. Barana c i kaže, da je budžet rashoda oprezno sastavljen. Prihod je veći za 7.800 Dinara od rashoda. Prihod je realan, a unijeti su samo najnužniji izdaci. Višak u prihodu u iznosu od 7.800 Dinara mogao bi se eventualno unijeti u posebnu stavku »propaganda šumarstva«. Finansijski odbor predlaže stavku od 3.000 Dinara, koja da se uloži u fond za propagandu. Svake godine trebalo bi u taj fond unašati svotu od 500 do 1000 Dinara, da bi mu se glavnica čim ranije povećala. Predsjednik na to daje kratak pregled o budućem finansijalnom poslovanju Udruženja. Predlaže, da se od svote 7.800 Dinara predvidi za propagandu svota od 3.000 Dinara, a 3.000 da se dade u fond, koji već postoji u Udruženju sa tom svrhom. Na to obrazlaže, da je veća stavka dama za izdavanje Šumarskog Lista i opravdava zašto je to učinjeno. Nada se, da će čitav proračun biti realan, te otvara debatu o proračunu. Ing M i k 1 a u predlaže, da se čitav višak budžeta dade za propagandni film o šumarstvu, kako je o tome već bilo raspravljano na jučerašnjoj sjednici uprave a prihvaćeno, da se u tu svrhu votira svota od 10.000 Dinara. Predsjednik objašnjava da pitanje filma nije u vezi sa budžetom i nije niti ovamo uneseno, nego će poslije pod tačkom 8. dnevnog reda biti izložen predlog da se od glavnice Udruženja izda svota od 10.000 Dinara za propagandni film. Skupština će tada odlučiti da li prihvaća taij predlog ili ga odbacuje. Svakako je potrebno da se fondu za propagandu svake godine votira izvjesna svota, kako bi se iz kamata fonda mogli učiniti i neki veći radovi. Ing. S m il a j pita da li je osigurana svota za izdavanje knjige prof. Dr. Balena o Kozarcu, za koju je zaključeno da se štampa. Tajnik na to odgovara, da je svota za izdavanje te knjige osigurana već u budžetu za god. 1932., i da će knjiga još tokom ove godine biti izdana. Na to tajnik predlaže da se sav višak od 7.800 Dinara u budžetu za 1933. unese u stavku za propagandu šumarstva, a u koliko se tokom godine ne bi sva stavka utrošila da se ostatak uloži u fond za propagandu šumarstva. Skupština prima tajnikov predlog u cijelosti. Na predlog finansijskog odbora skupština prima budžet za god, 1933. sa nadopunom glede stavke za propagandu šumarstva. Predsjednik najavljuje prelaz na slijedeću tačku dnevnoga reda. 5. Kereškenjijeva zaklada i prihvat novoga pravilnika za tu zakludu. Tajnik referira skupštini kratak istorijat toga fonda. Zaklada je uložila u Šumarski Dom svotu od preko 4.000 forinta. Udruženje nije taj novac vratilo zakladi. Ekvivalenat te svote danas bi bio sa kamatima od prilike oko 100.000 Dinara. Predviđeno je bilo, da članom fonda može biti svaki onaj koji uplati u fond 5 forinti. Od člana fonda koji je 5 godina bio član Udruženja ima udova pravo na potpore iz fonda. Predlog promjene pravila sastoji se samo u tome, da se svota za ulog pretvori od 5 forinti u 100 Dinara. Predlog za nova pravila fonda izrađen je kao dodatak Pravilima .1. Š. U. Tajnik čita tekst pravila zaklade. Skupština nato jednoglasno u cijelosti prima predlog odbora o pravilima Kereškenjijeve zaklade. (Vidi pravila štampana u izvještaju odbora za ovu skupštinu prilog Šumarskom Listu broj 8—9j1992.) 6. Rasprava i prihvat novih pravila J. Š. U. Predsjednik obrazlaže, da na prošloj izvanrednoj skupštini u Beogradu nije bilo kvoruma za promjenu pravila. Budući da i sad na ovoj skupštini nije u dvorani prisutan dovoljan broj članova predviđen po pravilima za promjenu pravila to predlaže da se sada radi uštede na vremenu prede odmah na 8. tačku dnevnoga reda. Skupština prima taj predlog te se prelazi na: 8. Rasprava o stiglim predložim a. a) Tajnik čita slijedeću rezoluciju, koju skupština prima u cijelosti: 621 |
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 56 <-- 56 --> PDF |
»Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. Jugoslovensko šumarsko udruženje obratilo se je Naslovu sa svoje glavne skupštine u Skoplju oktobra mjeseca 1931. godine u pitanju uzgojne zaklade za djecu šumarskih činovnika. Kako po tome predmetu nije do sada Naslov donio odluku, zaključila je glavna skupština J. Š. U. održana na Sušaku dne 19. i 20. augusta, da se Naslov ponova zamoli za zauzimanje po tom predmetu. Slobodni smo u prilogu poslati rezoluciju glede uzgojne zaklade, koju su rezoluciju jednoglasno prihvatile i prošlogodišnja skupština ovog Udruženja u Skoplju i ovogodišnja na Sušaku (vidi Šumarski List 1931. broj 11). Svrha predmetne zaklade jest djeljenje potpora za uzgoj djece šumarskih činovnika. Zaklada je bila osnovana, jer šumarski činovnici većinom žive po selima udaljeno od centara, u kojima se nalaze škole gdje mogu da školuju svoju djecu. Da se potpomogne cvakove šum. činovnike osnovana je zaklada, čija glavnica je uvijek bila neovisna od državne kase. Molimo 1. da Naslov bezuslovno privede glavnicu predmetne zaklade onoj svrsi, kojoj je zaklada uvijek služila i da svakako zapriječi da se učini pravna golema) nepravda zakladi time što joj se uzima novac u korist državne kase. 2. Prema pravilniku zaklade § 5. (Dr. Qoglia: Uredovna zbirka šum. propisa str. 767.) bira se uprava zaklade iznova svake treće godine. Taj izbor zadnjih godina nije provađan. Jednog člana uprave ima po pravilniku da imenuje i Šumarsko udruženje. Molimo da se postupi po pravilniku zaklade i da se ponovno imenuje njena uprava. Skrećemo Naslovu pažnju na priloženu rezoluciju i molimo da naše razloge u cijelosti uvaži«. Skupština prima jednoglasno predloženu rezoluciju nakon kraće debate, u kojoj su sudjelovala gospoda Ing. Savić, Ing. J e r b i ć, Ing. Miklau, predsjednik i tajnik. b) Tajni k čita slijedeću rezoluciju predloženu po gosp. Ing. O. Miklau . Predstavka. Ministar poljoprivrede sa svojim1 riješenjima I-XVI 24´13/VIa, 7308-VIa, 5757-Vla, 5920-Via, te 6173-VIa od 16. februara 1932. na osnovu § 24. zakona o likvidaciji agrarne reforme eksproprirao je u Savskoj i Dravskoj banovini oko 75.000 ha šuma do sada vlasništvo raznih veleposjednika. Te šume treba da pređu u vlasništvo interesiranih opština te su oduzete u svrhu snabdjevanja zemljoradnika tih općina sa gorivim i građevnim drvom, sa drvom za kućnu industriju te za ispašu. Budući da se kod te promjene vlasništva radi o opširnim do´ sada u obliku visoke šume odgojenim sastojinama, u kojima se je po privrednim planovima potrajno gospodarilo, a gospodarski cilj im je bio što veći prihod u oblovini jačih dimenzija1, to ima ta posjedovna promjena također i duboki šumarsko-privredni značaj. Sa posjedovnom promjenom je naime ujedno skopčana i promjena gospodarskoga cilja te bi taj preokret, ako se ustroj gospodarenja i uprava tih šuma ne izvede strogo u vidu urednog i potrajnog, mogao vremenom dovesti u opasnost opstanak ovih, sada većim dijelom sačuvanih i lijepih šuma. Upirući se na svrhu J. Š. U. izraženu u članu 3-f društvenih pravila, kojim se određuje, da će Udruženje utjecati savjetodavno na zakonodavstvo i eksekutivu Kraljevine u stvarima, koje su u vezi sa šumarstvom, moli Jugoslovensko šumarsko udruženje radi eminentne važnosti toga predmeta Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo šuma i rudnika, Banske uprave Savske i Dravske banovine, da mu izvole pred uzakonjenjem ili izvršenjem dostaviti u pretres nacrt pravilnika za uređenje gospodarstva i uprave navedenih eksproprisan ih šuma kao i sve 622 |