DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 34 <-- 34 --> PDF |
uticaj. Takovi ljudi smatraju, kako iz iskustva znam, zemljišnu zajednicu i njene šume gotovo svojim privatnim vlasništvom. Kada je reč o deobi pašnjaka i loših šuma z. z. u Provincijalu, neki su vrlo sentimentalni, kao i g. ing. Pipan. Navode se mogući i nemogući razlozi, da ih se ne deli. Ističu se bojazni, da ovlaštenici neće moći odakle dobivati ogrev i građu, neće blago imati gde pasti, namet će biti veći, a nekoji čak ističu i bojazan zbog lova, jer da neće moći loviti po šumama, gdje su njihovi stari lovili. Strani naseljenici nisu tako sentimentalni, nego su mnogo racionalniji, jer bolje znaju računati od našeg seljaka. Tako na pr. gdjegod su u Sremu u pojedinim urbarskim općinama u većini Nemci ili Madžari, tu je i posed zemlj. zajednice, bio šuma ili pašnjak, podeljen. Od pašnjaka ostavljeno je samo par desetaka jutara oko glavnih bunara za napajanje stoke, a ostalo je sve podeljeno. Od važnosti je naglasiti, da taj strani elemenat nije bio za deobu sve dotle, dok nije u svoje ruke uz vrlo niske cene kupnjom pribavio većinu ovlašteničkih prava. Kad dobiju u svoje ruke većinu ovlašteničkih prava, deoba je gotova. To je znak, da oni bolje od našeg seljaka znaju vrednost poljoprivrednog zemljišta u tamošnjem kraju. I to je jedan od uzroka ojačanju stranog elementa pred rat u Sremu i Slavoniji, koji je svojom ekspanzivnom snagom pretio opstanku našeg naroda u tamošnjem kraju. Da je zakon o urbarijalnim općinama udešen onako, kako je udešen zakon za krajiške imovne opčine, naš bi elemenat bio u boljem položaju u tamošnjim krajevima, nego što je sada. Poznati su mi pojedini Nemci i Madžari, koji su kod deoba z. z. dobili 15 do 20 jutara i to sve kupnjom ovlašteničkog prava pre deobe z. z. uz vrlo niske cene. Međutim i sadanjim novim zakonom o zem. zajednicama biće proces deobe z. z. mnogo brži nego pre. Dok je naime stari zakon (od 1894. god.) za deobu istih zahtevao dvotrećinsku većinu glasova svih ovlaštenika, novi je u tome liberalniji i zahteva na prvoj skupštini ovlaštenika običnu većinu glasova svih ovlaštenika, a na drugoj običnu većinu na skupštini prisutnih ovlaštenika, što je od velike važnosti za napredak našeg naroda. Poznavajući taj novi zakon, baš mi šumari u ovim krajevim, gdje je šuma na apsolutnom šumskom zemljištu, moramo svom snagom prionuti na rad, te ove šikare z. z. vremenom pretvoriti u dobre šume. Hteli mi ili ne, vremenom će šuma na relativnom šum. tlu biti sve manje. Vreme će to samo učiniti. Regulacijom Save taj će proces ići još brže, nego je u zadnje vreme počeo. Da nas vreme ne pretekne, moramo već sada intenzivno raditi na podizanju ovih šikara, te dobru volju krajišnika, na pr. Jezeranaca, na svakom koraku podupirati. Dobar će primer jednog sela brzo sledovati drugo selo, te će se dobrom voljom i radom pristupiti uređenju i ovih šikara, te od njih stvoriti danas sutra dobre šume. Nesme se počinjati sa razrešavanjem »Gordijskog čvora«, t. j . sa ustanovljivanjem ovlašteničkog prava krajišnika u krajiškim z. z., kako bi to hteo g. ing. Jelenić. Za nas treba da je jasno, da je onaj, koji je pravoužitnik imovne općine, samim tim i ovlaštenik svoje zem. zajednice. Kako sam napred spomenuo, treba početi s gruntovnim prenosom uzurpacije na uzurpante, te je deoba krajiških z. z. završena, a ostatak treba privesti šumskoj kulturi. Netačna je tvrdnja gosp. ing. Jelenića, da se na kulturnom podizanju ovoga kraja nije ništa radilo. Navešću par primera, šta je od strane Ogulinske imovne općine učinjeno na kulturnom podizanju ovoga kraja. 600 |