DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 16 <-- 16 --> PDF |
jezicima na pr. češkom. Naglasio sam već, da se ni tuđa riječ »klasa« ne bi smjela napadati i proganjati, kad bi našem pojmu odgovarala, odnosno kad ne bi bilo druge bolj e (t. j . za naš slučaj prikladnije) riječi slavenske osnove i porijekla. Tim manje bi bilo ispravno insistirati na tom, da se oblik, odavno prihvaćen i usvojen od naroda izbaci iz naučno-književnog jezika i njegove terminologije i da se započne sa traženjem drugog izraza. Kad već taj drugi oblik postoji, kad se taj drugi oblik u čitavom velikom dijelu naroda upotrebljava, pravedno je uzeti i njega u odbranu, proanalizovati njegova pojedina značenja i upitati neće li taj oblik biti bolji za naš šumarski stručni riječnik? Riječ »doba« ili »dob« odgovara samo onom širem, novijem značenju riječi »starost«. Odgovara dakle francuskoj imenici »»âge«. To podudaranje francuske i naše riječi ide tako daleko, da se gotovo u svakom slučaju riječ »âge« prevodi našom riječi »doba« izuzev neke rijetke specijalne slučajeve (za izraz »godišnje doba« Francuzi imaju posebnu riječ »saison«, nadalje »moyen-âge« prevodimo sa »srednji vijek«, a ne sa »srednje doba« — ali su to, ponavljam, samo iznimke). Mogli bismo reći također, da imamo za riječ »dob« još jedan sinonim (»skoro« sinonim), a to je »vrijeme«, premda postoji tu i osjetna razlika. Riječ »vrijeme« ima posebno leksično obilježje: obilježje promjenljivosti, nestalnosti, prolaznosti. To je obilježje pojačano (ali ne stvoreno!) time, što »vrijeme« u romanskim i u većini slavenskih jezika znači u isti čas i meteorološko stanje. Nasuprot tome riječ »dob« ima obilježje nečeg stalnog, ustaljenog. Držim, da g. Dr. Petrović nema posvema pravo, kad tvrdi, da se riječi »dob« ... »daje upravo značenje izvesnog odseka vremena« (Šum. List, 1932, str. 245). Zašto? Navešću jedan argumenat, koji mi se čini dovoljno jakim. U književnom jeziku našem — u šumarskoj literaturi napose — postoji riječ »razdoblje«, riječ, koja možda ne potječe iz izvornih dubina narodnog govora, ali je svakako veoma uspjela i spretno odabrana. Ta riječ > razdoblje« znači baš ono, što g. Dr. Petrović hoće da pripiše riječi »dob«. To je jedan točno i strogo određeni vremenski razmak (Zeitraum, Zeitabschnitt, espace de temps) između jedne činjenice ili događaja i druge određene činjenice, stanja ili događaja. Kad bi sama riječ »dob« značila vremenski razmak, interval, to se ne bi osjetila potreba, da se gradi od istog korjena druga riječ sa modificiranim, preciziranim značenjem. Odnos, koji postoji kod »dobi« i »razdoblja«, isti je kao i onaj kod »vremena« i »međuvremena «. Predočuju li riječi »vrijeme« i »međuvrijeme« jedan te isti pojam? Ne predočuju! A opet bilo bi nepravedno osporavati činjenicu, da u citiranoj frazi g. Dr. Petrovića ima elemenata uspjelog i ispravnog opažanja. Riječ »dob« znači često ono isto što i »perioda«. Kad se kaže »kamena«, »brončana« i t. d. perioda, više se misli na početak periode, koji je dijeli od prijašnje (ranije) periode, i na njezin kraj, iza kojeg dolazi opet druga, kasnija perioda. Misli se dakle na praistorijske međe svih onih etapa, koje je nekada prevalilo čovječanstvo. »Godišnje doba« moglo bi se također promatrati kao jedan strogo i tačno određeni vremenski razmak (Zeitabschnitt) ili odsjek vremena. Zato ima zaista u samoj riječi »dob« ili »doba« nešto omeđašeno, ukalupljeno, utisnuto u neki strogo fiksirani vremenski okvir, bilo velik (»bron 582 |